Austrijski kancelar Sebastian Kurz: Preuzimamo predsjedanje Vijećem EU-a u razdoblju napetosti zbog migrantske krize, Brexita i međunarodnih kriza

Republika Austrija je jučer preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom i u tom razdoblju naglasak namjerava staviti na sigurnost, odnosno pitanje ilegalnih migracija, digitalizaciju europskog gospodarstva te stabilnost i približavanje EU-u susjednih regija, posebice zapadnog Balkana.

“Preuzimamo predsjedanje Vijećem u razdoblju napetosti zbog migrantske krize, Brexita i međunarodnih kriza, a to je i posljednje puno predsjedanje Vijećem prije izbora za Europski parlament”, rekao je u lipnju ove godine austrijski kancelar Sebastian Kurz prigodom susreta s čelnicima Europskog parlamenta te najavio da će Republika Austrija doprinijeti suradnji unutar EU-a.

Kancelar Republike Austrije, Sebastian Kurz, koji zagovara tvrđi pristup pitanju imigracije i održava dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Mihályem Orbánom, te je najavio kako će nastojati približiti stajališta starih i novih članica.

Upravo je i posljednji summit prije austrijskog preuzimanja kormila Europske unije pokazao do koje je mjere EU podijeljena oko pitanja migracija, bez obzira na činjenicu da je nakon gotovo cjelonoćnih rasprava u petak ujutro postignut kompromis.

Čelnici 28 država članica dogovorili su uspostavu zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU-a.

U zaključcima se kaže da bi migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebali biti primljeni “u kontrolirane centre u državama članicama”. Ti bi se centri uspostavili u onim članicama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi.

Dogovoreno je i jačanje vanjskih granica i veća novčana sredstva za Republiku Tursku, Kraljevinu Maroko i druge sjevernoafričke zemlje radi sprečavanja ilegalnih migracija prema Europi.

Postignuti kompromis ne uključuje dogovor oko sustava azila, o čemu nema suglasnosti među članicama EU-a.

Austrijsko će predsjedanje, kako je u razgovorima za medije rekao kancelar Sebastian Kurz, fokus s “redistribucije izbjeglica unutar EU-a” preusmjeriti na “zaštitu vanjskih granica” Europske unije.

Republika Austrija, kako stoji na internetskim stranicama o njenom predsjedanju, svoju ulogu vidi kao onu “neutralnog posrednika” uslijed “svog zemljopisnog položaja u srcu Europe i tradicije graditelja mostova”.

Na meti kritika starih članica EU našle su se nove države, poput Republike Poljske i Mađarske, zbog odbijanja raspodjele useljenika među članicama. Taj je plan međutim propao na summitu 28. i 29. lipnja, te su članice Višegradske skupine koje se protive prihvatu migranata zbog toga izrazile veliko zadovoljstvo.

“Preuzimamo predsjedanje Vijećem u razdoblju napetosti zbog migrantske krize, Brexita i međunarodnih kriza, a to je i posljednje puno predsjedanje Vijećem prije izbora za Europski parlament”, rekao je u lipnju austrijski kancelar Sebastian Kurz prigodom susreta s čelnicima Europskog parlamenta te najavio da će Republika Austrija doprinijeti suradnji unutar EU-a.

Kancelar Republike Austrije, Sebastian Kurz, koji zagovara tvrđi pristup pitanju imigracije i održava dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Mihályem Orbánom, te je najavio kako će nastojati približiti stajališta starih i novih članica.

Službeni Beč podupire perspektivu eurointegracija zapadnog Balkana

Beč također najavljuje da će promicati snažne odnose Europske unije s njenim susjedima, posebice zemljama jugoistočne Europe, koje “pripadaju Europi i pokazale su se pouzdanim partnerom tijekom migrantske krize”.

U interesu je Republike Austrije, europske ekonomije i sigurnosti da budućnost tih zemalja bude u Europskoj uniji, te će Republika Austrija zagovarati stvaranje konkretne europske perspektive za sve zemlje zapadnog Balkana na temelju jasnih kriterija za njihova individualna postignuća i mjerljiv napredak, najavljuje Beč, a prenosi Austrijska novinska agencija APA.

Austrijsko predsjedništvo će se, u cilju snaženja Europske unije i povjerenja u nju, zalagati za jačanja načela supsidijarnosti.

“Europska unija treba biti usredotočena na krupna pitanja koja traže zajednička rješenja, a povući se u manjim gdje članice ili regije mogu donijeti kvalitetnije odluke”, smatra austrijsko predsjedništvo. Takvim pristupom će se pokazati da se ozbiljno shvaćaju moto Europske unije “Jedinstveni u različitosti” i rasprava o budućnosti koja je u tijeku, posebice scenarij “Činiti manje, a učinkovitije”, poručuje Austrija.

Tijekom austrijskog predsjedanja trebao bi biti zaključen sporazum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i budućim odnosima dvije strane.

Među glavnim ciljevima predsjedanja Beč ističe da će ustrajavati na politikama digitalizacije i dovršenja jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se očuvala konkurentnost i održivost europskog gospodarstva.

U idućih pola godine vodit će se i pregovori o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020. godine, a kako ono dolazi u razdoblju pred izbore za Europski parlament u svibnju iduće godine Beč priželjkuje da se u tom razdoblju zaključi što više legislativnih prijedloga, a sebe u tom procesu vidi kao “poštenog posrednika”.

Brojna događanja u Republici Austriji tijekom predsjedanja

U Republici Austriji će se tijekom njenog predsjedanja održati oko tri stotine događanja, od ministarskih sastanaka do kulturnih priredbi, a povodom početka austrijskog predsjedanja u Beč 5. i 6. srpnja dolazi kolegij povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom.

Tijekom austrijskog predsjedanja trebao bi biti zaključen sporazum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i budućim odnosima dvije strane

Austrijski ministar kulture, umjetnosti i medija i odnosa s EU-om, Gernot Blümel predstavio je ovoga tjedna u Beču program kulturnih događanja u sklopu austrijskog predsjedanja EU-om. Program obuhvaća tristotinjak priredbi u Republici Austriji i 17 kulturnih manifestacija u Bruxellesu.

Uz ostalo u Bruxellesu će gostovati izložba “Klimt nije kraj – Kretanja u srednjoj Europi, 1914.-1938.”.

Uz djela Gustava Klimta, Egona Schielea, Otta Wagnera, Kolomana Mosera, izložba uključuje i djela hrvatskih umjetnika Ivana Meštrovića, Vilka Gecana i Milivoja Uzelca. Izložba će u Bruxellesu biti otvorena od 21. rujna 2018. do 20. siječnja 2019.

Treće predsjedanje EU-om

Službeni Beč predsjedništvo Europske unije preuzima treći put, a prethodno je predsjedao 1998. i 2006. godine. Na čelu Vijeća članice Europske unije se izmjenjuju svakih šest mjeseci, a tijekom tog razdoblja predsjedaju svim sastancima na svakoj razini u Vijeću osiguravajući kontinuitet rada EU-a.

Članice koje predsjedaju usko surađuju u takozvanim”trojkama”. U sustavu “trojki”, ustanovljenom Lisabonskim ugovorom iz 2009. godine, skupina od po tri članice utvrđuje dugoročne ciljeve i zajednički priprema program s glavnim pitanjima kojima će se baviti tijekom 16 mjeseci. Na temelju tog programa svaka od tri zemlje priprema svoj detaljniji šestomjesečni program.

Prije Republike Austrije EU-om je predsjedala Republika Bugarska, a prvi član aktualne “trojke” bila je Republika Estonija.

Nakon Republike Austrije predsjedanje Europskom unijom u 2019. godini preuzimaju Rumunjska, zatim Republika Finska te u prvoj polovici 2020. godine, Republika Hrvatska.  (Theo Ljubić, APA)

Facebook Komentari