Veliko istraživanje Dnevnika Nove TV: Najviše Hrvata od članstva u EU podjednako osjetilo korist i štetu, iznenadili mišljenjem o uvođenju eura

Je li nam ulazak u Europsku uniju donio više koristi ili štete i u kojim se segmentima života osjećaju najveće promjene? Ekskluzivno istraživanje Dnevnika Nove TV povodom pete godišnjice članstva Hrvatske u EU otkriva što o njemu misle građani.

Na pitanje smatraju li da je Hrvatska imala više koristi ili štete od ulaska u Europsku uniju, najviše je ispitanih građana odgovorilo da smo imali podjednako koristi i štete. To smatra 45,4 posto ispitanika. Da je Hrvatska imala više koristi misli 28,4 posto, dok 23,1 posto smatra da je imala više štete.

Slični su rezultati i za drugo pitanje – jesu li osjetili više koristi ili štete ulaskom Hrvatske u EU. Najviše ispitanika odgovorilo je da su osjetili podjednako koristi i štete, njih 58,8 posto. Više koristi osjetilo je 19,5 posto ispitanika, a više štete 17,1 posto.

Koristi ili štete na određenim područjima

Što se tiče mogućnosti putovanja bez putovnice, u velikoj mjeri prednost je osjetilo 47 posto građana. U manjoj mjeri njih 25 posto, dok 17 posto smatra da se ništa nije promijenilo.

Jesu li osjetili korist kada je riječ o ukidanju roaminga kada su u drugoj zemlji članici Europske unije, 32 posto ispitanika reklo je da je u velikoj mjeri osjetilo korist. U manjoj mjeri je njih 25 posto, a za 26 posto – sve je ostalo isto.

Prednost ukidanja carina na robu iz Europske unije osjetilo je u velikoj, ali i u manjoj mjeri 21 posto. Da nema razlike smatra 38 posto.

Korist mogućnosti zaposlenja u drugoj članici Europske unije u velikoj mjeri je osjetilo 24 posto ispitanika. U manjoj mjeri ih je 18 posto, a da je sve isto smatra 38 posto.

Kada je riječ o mogućnosti školovanja u drugoj državi članici Europske unije, 18 posto ispitanika osjetilo je veliku korist u tom području života. U manjoj mjeri ih je 13 posto, dok ih najviše, 34 posto, smatra da se ništa nije promijenilo po tom pitanju.

Prednost koja se tiče mogućnosti povlačenja novca iz Europskih fondova, u velikoj mjeri je osjetilo tek 11 posto ispitanika. U manjoj 17 posto, dok najveći broj, 36 posto smatra da je sve ostalo isto.

Kada govorimo pak o dostupnosti kvalitetnih proizvoda i hrane, u velikoj mjeri tu je prednost osjetilo 11 posto. U manjoj mjeri njih 24 posto, a više od polovice, 51 posto misli da nikakvih promjena nije bilo.

Nedostaci članstva Hrvatske u EU

Kada je riječ o iseljavanju stanovništva u ostale članice Unije; 45 posto ispitanika u velikoj je mjeri osjetilo taj nedostatak. Samo u manjoj mjeri njih 18 posto, dok ih 15 posto ne vidi razliku.

Nedostatak otežane poljoprivredne proizvodnje u velikoj je mjeri osjetilo 25 posto ispitanih građana. 18 posto samo u manjoj mjeri, a 29 posto – nema promjena.

Povećanje birokracije kao nedostatak u velikoj mjeri ističe 30 posto ispitanika, a u manjoj mjeri 21 posto. Da ne vide ni plus ni minus – odgovorilo je 32 posto ispitanika.

Uvođenje eura kao zajedničke valute

Na pitanje mislite li da Hrvatska treba uvesti euro kao zajedničku valutu, najviše je bilo onih koji misle da ne treba, njih gotovo 50 posto. Da treba smatra tek 8,7 posto, dok ih je 39,8 posto reklo da Hrvatska treba uvesti euro, ali tek kada se za to stvore gospodarski uvjeti.

Kako građani ocjenjuju hrvatsku politiku u Europskoj uniji?
Najviše ispitanika smatra da Hrvatska bespogovorno sluša veće članice, njih 81 cijelo 4 posto. Da se uspijeva izboriti za interese Republike Hrvatske misli tek 12 cijelih 4 posto.

NAPOMENA

Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS na stratificiranom slučajnom i nacionalno reprezentativnom uzorku od 606 građana Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 21. do 28. lipnja 2018. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.

Facebook Komentari