Europski čelnici su na summitu u Briselu uspjeli postići kakav-takav dogovor o politici prema ilegalnim migrantima

Europski čelnici su na summitu u Briselu uspjeli postići kakav-takav dogovor o politici prema ilegalnim migrantima. Ipak, to je daleko od nekog konačnog rješenja, priznala je i Angela Merkel. Treba vidjeti koliko će uspjeti ideja da države dovoljno otvaraju kontrolne kampove za migrante, a ono što znamo je da takvih centara neće biti u Hrvatskoj.

Nema odustajanja, pokušavat će sve dok ne uspiju – govore migranti koji preko BIH pokušavaju ilegalno preći u Hrvatsku, a zatim dalje u Uniju. I tako će biti, kažu, ma što god da Bruxelles odluči: “Europska unijo i Ujedinjeni narodi preuzmite odgovornost za izbjeglice, za bolju budućnost, za obitelji, za djecu”.

Jučerašnji dokument na njih se praktički ne odnosi: ušla je rečenica koja vodi do jačanja kapaciteta Hrvatskoj susjednih zemalja za čuvanje njihovih granica – no, o konkretnim promjenama sustava azila koje su potrebne – kažu u Centru za mirovne studije, nema ništa.

“Dio koji govori o tome da se paket mjera, odnosno taj azilni paket koji se čeka već neko vrijeme i dalje se čeka, odnosno plan je bio da će se usvojiti za vrijeme bugarskog predsjedanja, međutim to se odgađa, dakle vidimo da oko toga nema konsenzusa”, upozorava Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

Takav konsenzus teško da se može postići – smatra pak bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, eventualno je moguća koalicija voljnih koja se već spominje. No, dogovor koji je jučer postignut – pravi je kompromis.

“Nešto za Angelu Merkel oko njezinih koalicijskih problema, nešto da se zadovolje Talijani i koalicija Lige i Pet zvijezdica, nešto da se zadovolje istočnoeuropejci, pa i Njemci i Austrijanci koji su jako radikalni ili oštri prema migrantima”, kaže Pusić.

No, koliko je sve to skupa operativno izvedivo? Dogovor naime predviđa zajedničke kontrolne centre u kojima bi se razdvajali ekomonski migranti i izbjeglice. Takvi centri ne bi bili u Hrvatskoj, već u zemljama u koje izbjeglice stižu morem. Spominje i platforme za iskrcavanje van teritorija EU – ali i novčane injekcije za Tursku i Afriku.

“Još je prerano govoriti o uspjehu. Uspjeli smo sklopiti dogovor, no to je zapravo lakši zadatak uspoređujući ga s onim što nas čeka na terenu kad taj dogovor počnemo implementirati”, istaknuo je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Sve je na dobrovoljnoj bazi, no tko je dobrovoljan u ovom trenutku nije jasno. Poltika solidarnosti unije dosad baš nije fukcionirala, a pitanje migracija na test stavlja i samu Europsku uniju. No, stručnjakinja za vanjsku politiku Senada Šelo Šabić upozorava da to uopće ne bi trebalo biti tako presudno pitanje. Ali jest zbog vala populizma koji se valja Europom, i populističkih vlada.

“Treba ih staviti da se bave važnim stvarima poput zapošljavanja, a ne da se bave fiktivnim problemima – odnosno postoji objektivan problem, ali ne toliko koliko ga napuhavaju”, upozorava Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj međunarodnih odnosa.

Iako se otvorila nova ruta, ona preko BIH, pritisak na Europsku uniju smanjio se za 95 posto. Posljedica je to dogovora Europe s Turskom kojoj je sada obećano novih tri milijarde eura pomoći. Hrvatska, čije vlasti ističu, da nikakav hotspot neće biti – dosad je Turskoj uplatilia više od četiri milijuna eura te 300.000 eura u Fond za Afriku. Slijedećih dana – uplatit će još, analizira N1.

Facebook Komentari