Život dostojan čovjeka u Hrvatskoj – utopija, Predsjednica RH se nada da bi nešto moglo biti tek 2023. godine

U organizaciji Večernjeg lista održava se 7. Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – 5 godina u EU”, posvećena petoj godini članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Izlaganje je održala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

“Ne mogu se oteti dojmu kako smo svi zajedno, nakon tako dugih i teških pregovora odahnuvši zaključili – sjajno, posao je završen. Međutim, posao je zapravo tek počinjao te nas je na neki način uhvatio nespremne, unatoč činjenici da smo mnogo radili i dugo se spremali za taj uistinu povijesni korak. Iako smo tijekom procesa pregovaranja imali “trening za članstvo”, ulaskom u članstvo stvari su se stubokom promijenile – sama činjenica da smo sada dio kluba, da sjedimo za stolom i sudjelujemo u donošenju odluka, povlači i veliku odgovornost. Najednom je bilo potrebno imati mišljenje i stajalište o svakom pojedinom pitanju, što nije uvijek jednostavno. Lako je slijediti. Izazov je voditi”, kazala je Grabar-Kitarović.

“U tako velikom sustavu s iznimno razvijenim strukturama, ali i birokracijom bilo je potrebno proći proces početne prilagodbe i snalaženja. Tijekom posljednjih pet godina mnogo smo naučili, prepoznali smo važnost izgradnje saveza, pronalaženja istomišljenika, ali i izražavanja vlastitih stavova, uključujući nezadovoljstva i zabrinutosti. Naučili smo važnost traženja kompromisa te jedinstva i solidarnosti, jednom riječju – postali smo punopravnom članicom Unije”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Međutim, ne mogu se oteti dojmu da smo se na početku „izgubili“, što se najbolje vidi u posljednjem istraživanju Eurobarometra. Hrvati su uglavnom ravnodušni po pitanju da li je članstvo u EU dobro ili loše, te ga polovica ne smatra ni dobrim ni lošim. Malo je onih koji smatraju članstvo lošim, ali samo 36% naših građana smatra ga dobrim, što je daleko ispod prosjeka EU od 60%. Međutim, gotovo kontradiktorno, na pitanje hoće li Hrvatska kao zemlja imati koristi od članstva u EU, više od 60 posto Hrvata odgovorilo je „da“. Dakle, čak i kad su ravnodušni prema članstvu, većina građana svjesna je kako od njega imamo koristi. Iz toga je očito, po mom mišljenju, da još nismo u potpunosti zaživjeli članstvo”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Držim kako je to posljedica nedostatka Post-pristupne strategije kojom je još prije ulaska u punopravno članstvo trebalo odrediti ciljeve i prioritete, načine njihova dostizanja, strategiju izvlačenja sredstava iz Fondova EU, itd. Sada, nakon pet godina, trebali bismo biti svjesni kako članstvo u Uniji nosi sa sobom brojne mogućnosti, koje je potrebno realno sagledati te ih pokušati što bolje iskoristiti. Pitanje je jesmo li u tome uspjeli. U nadi da smo prebrodili muke odrastanja, sada je prigoda osvrnuti se na lice i naličje tog procesa.

Prije svega, a možda i najznačajnija dobrobit članstva u EU zasigurno je ona politička, koja se zapravo ogleda i u emotivnim i kulturološkim aspektima – to je činjenica što smo postali članicom kluba, što imamo mjesto za stolom i što se naš glas čuje i uvažava kao dio najveće trgovinske, ali i demokratske, zajednice u svijetu, kojoj pripadamo i kojoj smo oduvijek pripadali povijesno, kulturno, duhovno i zemljopisno.

U praktičnom smislu Hrvatska i njezini ljudi dobili su pristup četirima slobodama Jedinstvenog tržišta Europske unije (slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i ljudi). To je otvorilo mnoge poslovne prilike za hrvatske tvrtke, ali je omogućilo i mobilnost našim ljudima, a posebno našim mladima, koji mogu studirati i/ili raditi u europskim zemljama, što je sjajna mogućnost za koju bi se naše generacije teško izborile. Iako je to pozitivno za njih, istovremeno to predstavlja vrlo veliki izazov za državu i trenutne demografske trendove.

Za državu kao što je Hrvatska nije problem što ljudi odlaze u želji za stjecanjem znanja, iskustva i materijalnog blagostanja negdje drugdje, te kad se potom vrate obogaćeni tim novim iskustvima. Program Erasmus + dobar je primjer toga, on pruža velike mogućnosti za studiranje u inozemstvu, a potom i za povratak kući kako bi novostečena znanja i stručnost bili na korist Hrvatskoj. Veseli me što je do 2017. 70.000 hrvatskih studenata sudjelovalo u Erasmus programu, a 40.000 je dobilo financijsku pomoć. Problem je kad trajno gubimo talent koji smo i mi izgrađivali kao država i društvo. Zato moramo odlučno, snažno i zajednički raditi na stvaranju uvjeta u Hrvatskoj kakvi postoje u državama u koje sam ljudi odlaze kako bi se oni u konačnici mogli vratiti u svoju domovinu.

Kad govorimo o slobodnom kretanju ljudi, Hrvatska još nije članica Schengenskog područja. Primili smo pozitivne signale od Komisije pa se nadamo skorom ispunjavanju svih kriterija do kraja 2018., kako bismo dobili pozitivnu odluku Vijeća EU o ulasku u Schengensku zonu još u mandatu sadašnjih institucija EU-a. Potpuno funkcioniranje Schengena trebalo bi biti u interesu svih DČ i svakako je u interesu Hrvatske. Izazovi sigurnosti, terorizma i ilegalne migracije s kojima se suočavamo mogu naći zajednički odgovor samo kroz zajednički rad i suradnju unutar Schengenskog područja.

Jedan od prioriteta što ih je istaknula ova Vlada jest i pridruživanje Eurozoni, o čemu će zacijelo biti još mnogo rasprave. Stoga sagledajmo gospodarske prilike od pridruživanja EU do danas”, kazala je predsjednica.

“Pogledajmo gdje smo bili te 2013., u godini pristupanja Europskoj uniji. Hrvatsko gospodarstvo bilo je u dubokoj recesiji i nije bilo ozbiljne naznake oporavka gospodarstva. Gospodarska aktivnost bila nam je realno 12 posto manja u odnosu na razdoblje prije krize, javni dug neodrživo je rastao, padao je kreditni rejting države, a cijeli niz ekonomskih mjera koje su se tijekom godine poduzimale nije bio dostatan kako bi makar ublažio probleme hrvatskoga gospodarstva”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Već tada je bilo jasno kako su problemi hrvatskoga gospodarstva zapravo strukturne prirode, proizašli iz neodrživog modela gospodarskog rasta zasnovanog na domaćoj potražnji, u najvećoj mjeri financiranom dužničkim kapitalom, što je dovelo do velikog rasta inozemnog duga, ogromne nezaposlenosti i pada životnog standarda. Danas, pet godina nakon ulaska u članstvo Europske unije, ključni makroekonomski pokazatelji nedvojbeno pokazuju promjenu na bolje. Nakon gospodarske krize, ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda i snažan rast izvoza, koji je sa sobom donio suficit u odnosima s inozemstvom. Ostvaren je i suficit opće države, pad kamatnih stopa na kredite, a povećan je i kreditni rejting zemlje. Sve u svemu, makroekonomska stabilnost zemlje povećana je i danas rastemo na, kako se to popularno kaže, „zdravijim“ temeljima”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Ulazak u Europsku uniju pridonio je ostvarivanju povoljnijih uvjeta financiranja. Dobili smo i mogućnost povlačenja znatnih sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova Unije. Ipak, na žalost ostaje činjenica kako smo od 10,7 milijardi eura dodijeljenih sredstava europskih fondova u prvih pet godina iskoristili tek njih 11,4 posto. Držim kako su tome razlog loše inicijalno programiranje operativnih programa, činjenica da odmah po pristupanju nismo tražili o većoj početnoj stopi predfinanciranja od strane EU, što danas, pet godina kasnije, na žalost više nije opcija, kao i naši nedovoljno razvijeni apsorpcijski i administrativni kapaciteti, činjenica koju apostrofira i sama EU. U posljednje dvije godine bilježe se značajni pomaci, no isto tako držim da ćemo u narednom razdoblju, u kojem očekujem jačanje apsorpcijskih i administrativnih sposobnosti, intenzivirati korištenje ovog potencijala značajnog za ubrzanje našeg gospodarskog rasta”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Pristupanje jedinstvenom tržištu Europskoj uniji jamči slobodu kretanja proizvoda, usluga, kapitala i rada. Unatoč brojnim koristima jedinstvenog tržišta, mogući su i određeni nepovoljni učinci, koji su prije svega povezani s emigracijskim tijekovima. Nakon ulaska u Uniju, iseljavanje iz Hrvatske prema starim državama članicama snažno se povećalo. Službeni podaci o migracijama Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se od pridruživanja Europskoj uniji do kraja 2016. iz Hrvatske iselilo ukupno 102 tisuća ljudi, dok podaci zrcalnih statistika upućuju da se u spomenutom razdoblju u 11 država Europske unije iselilo oko 230 tisuća naših državljana”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Kad je riječ o domaćem gospodarstvu, nakon ulaska u Europsku uniju došlo je do brojnih pozitivnih promjena u domaćem gospodarstvu, koji su možda najvidljiviji u intenziviranju robnoga izvoza i poboljšanju stanja u javnim financijama, što se posljedično odrazilo i na smanjenje troškova financiranja. Kao što sam već istaknula, očekuje se daljnje jačanje apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova. S druge strane, intenzivirali su se emigracijski tijekovi iz Hrvatske, koji će, nastave li se, imati sve veće negativne dugoročne implikacije na potencijal gospodarskog rasta, ali i na socijalno i opće društveno stanje. Stoga će i gospodarska kretanja u narednim godinama u prvom redu ovisiti o domaćoj ekonomskoj politici i provođenju strukturnih reformi. A kad je o reformama riječ, njih valja ubrzati i osnažiti, osobito u odnosu na nama slične članice Europske unije iz Srednje i Istočne Europe, kako bismo zaustavili postupno zaostajanje dinamike gospodarskog rasta, te povećali stope potencijalnog rasta (koje iznose 1,4% u 2018. i 1,9% u 2019. godini). Valja biti ambiciozan”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Nastojim stoga svojim djelovanjem prema nadležnim institucijama pokrenuti procese promjena. Na tome ću uporno nastaviti inzistirati, jer samo ako nabolje mijenjamo sebe, možemo nabolje promijeniti i našu budućnost. Jedino reforme jamče snažniji gospodarski rast, rast standarda naših građana, njihovih plaća, novih i kvalitetnijih radnih mjesta, zaustavljanja iseljavanja. To bi tek bio pravi, veliki uspjeh, i jedini ispravan put ka blagostanju za sve, čemu bismo svi trebali težiti. Isto tako, ustrajat ću na provedbi mjera demografske revitalizacije. Slijedit ću svoja uvjerenja i činit ću i dalje ono što mislim i znam da je dobro za budućnost države i naroda. Želim još jednom ponoviti: iako su makroekonomski pokazatelji nakon pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji dobri (bolji), moramo kritički sagledati sve „neuralgične točke“, jer posao revitalizacije hrvatskoga gospodarstva i društva nije završen ulaskom u Europsku uniju. Naše se gospodarstvo mora početi prilagođavati globalnim promjenama, novim načinima poslovanja, novim zahtjevima tržišta. Na tim područjima moramo napraviti znatno veće korake nego što je to bio slučaj do sada”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Kada je Hrvatska postala članica EU prije pet godina, da nam je netko rekao da će praktički na našu šestu godišnjicu članstva Ujedinjeno Kraljevstvo izlaziti iz Unije, bilo bi nam to vrlo teško za povjerovati. Sada kada se suočavamo s tom realnošću, bit će potrebno pobrinuti se za blisko i stabilno partnerstvo između EU i Velike Britanije. Hrvatska će i dalje jačati bilateralne odnose s Velikom Britanijom nakon što napusti Uniju”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Sve buduće rasprave o budućnosti Unije trebale bi nas približavati, a ne dalje razdvajati. Moramo ostati ujedinjeni – realni, ali ambiciozni – i u ovom našemu nastojanju. RH želi biti dio jezgre (Core Europe) i jasno je izrazila svoju namjeru i spremnost za dublju integraciju, uključujući i želju za pridruživanjem Schengenu i Eurozoni.

Držim da je naša zajednička odgovornost osigurati vodstvo i vratiti povjerenje naših ljudi u europski projekt. U svim našim promišljanjima o budućnosti EU, ali i Hrvatske, moramo nastaviti biti vođeni najboljim interesom naših građana i usredotočiti se na aktivnosti EU na područjima gdje ona može dati većinu opipljivih prednosti i stvoriti najveću dodanu vrijednost za njih. To je nešto što pokušavamo postići Inicijativom triju mora”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Zajedno s 11 srednjoeuropskih država članica pokrenuli smo Inicijativu triju mora kako bismo smanjili razvojni jaz između tzv. „stare“ i „nove“ Europe te potaknuli daljnju koheziju europskog prostora kroz gospodarsko i infrastrukturno povezivanje država Srednje Europe. Uvijek naglašavam kako unutar ove Inicijative Republika Hrvatska može višestruko prosperirati i iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati jednom od energetski najvažnijih zemalja Srednje Europe, ali i povećati frekventnost, isplativost i iskoristivost hrvatskih lučkih kapaciteta. O Inicijativi triju mora nedavno sam imala prigodu razgovarati i s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junkerom, koji je istaknuo svoju punu potporu Inicijativi i naglasio zajednički cilj Europske komisije i Inicijative triju mora u nužnosti jačanja europske povezivosti”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Imajući u vidu sve prije rečeno ali i naslov ove Konferencije držim kako Hrvatska ima sve predispozicije postati upravo „Hrvatska kakvu trebamo“. Međutim, kako bismo to postigli potrebno je da svi zajedno napravimo sve što je u našoj moći kako bismo pogurali reforme, podigli povlačenje sredstava iz Fondova EU na 100% (ili barem 99), osigurali zaposlenje i pristojne plaće svim našim građanima, a posebno mladima, ukratko – život dostojan čovjeka. Sigurna sam da bi to zaustavilo i naposljetku okrenulo negativne trendove, posebno one demografske. Nadajmo se da ćemo na desetgodišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji moći tome i svjedočiti”, zaključila je Grabar-Kitarović, prenosi N1.

Doc. dr sc. Tado Jurić: Razmjer hrvatskog iseljavanja nezabilježen u EU, četvrti najveći hrvatski grad – München

Facebook Komentari