Porazne brojke, Hrvatska na začelju EU: Oni kojima je dosta čekanja boljeg života, njih više od 310 tisuća u posljednjih pet godina, odlučili su ga potražiti u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj

Hrvatska je po gospodarskom rastu na europskom začelju: u proteklom desetljeću samo su dvije članice Europske unije slabije od nje, a mrvicu bolje je plasirana u proteklih 15 godina, jer je od dna dijele četiri zemlje.

Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske bio je prošle godine za 4,1 posto manji nego u 2008. godini te 16,9 posto veći od BDP-a u 2003. godini. Osim toga, prema podacima Eurostata, Poljska i Slovačka lani su stvarale BDP koji je bio 71,7, odnosno 71,2 posto veći nego u 2003., Rumunjska je imala 65,8 posto veći BDP, a Bugarska 57,4 posto.

Cijela EU-u je lani prosječno bila 7,8 posto bolja nego u 2008., a njezin BDP je 20,7 posto veći u odnosu na onaj prije desetljeća i pol. Najveći skok ostvarila je Irska, njezino gospodarstvo je u 10 godina poraslo 56,7 posto i 88,9 u proteklih 15 godina.

No, tu njezinu poziciju i golemi rast treba uzeti s rezervom, jer su rezultati irskog gospodarstva ovisni o multinacionalnim kompanijama koje sele svoja sjedišta i često prilagođavaju vrijednost imovine, pa je značajna revizija kapitalne imovine u 2015. napuhala bila irski BDP za 26 posto.

Sjajni Poljaci i Slovaci

Nekadašnje tranzicijske zemlje zauzele su vodeća mjesta po gospodarskom rastu u cijeloj Uniji. Poljska i Slovačka su druga i treća zemlja po rastu BDP-a u desetljeće i pol, a među 10 najboljih su Rumunjska, Bugarska, Češka, Litva i Letonija.

Hrvatskom gospodarstvu u proteklom desetljeću ni tri godine uzastopnog rasta nisu bile dovoljne za povratak na pretkrizne razine pa je prvog dana ove godine bilo 4,1 posto slabije u odnosu na 2008. godinu. Poljsko gospodarstvo bilo je bolje za 33 posto, Bugarska danas stvara 13,5 posto veći BDP nego u 2008, Slovačka 20 posto veći, Rumunjska 17,4 posto… Pad bruto domaćeg proizvoda u proteklom desetljeću bilježi se za šest članica. Prošle je godine u odnosu na 2008. godinu, Grčka imala najveći pad BDP-a od 25,1 posto, slijedi je Italija s minusom od 4,4 posto, a treća je Hrvatska s 4,1 posto manjim BDP-om u prošloj godini u odnosu na 2008. Minuse bilježe i Cipar, Portugal i Finska.

Među tri najlošije zemlje

Hrvatska je tako među tri najlošije zemlje proteklog desetljeća u cijeloj Uniji, što ni ne čudi zna li se da je imala šest uzastopnih godina pada BDP-a, a nesretni je niz počeo 2009. i nastavio se do kraja 2014. Takav niz posrtanja imala je i Grčka, s tim da je njezino šestogodišnje padanje počelo godinu ranije, a onda je opet i u 2015. imala pad gospodarstva, pa je tako lošija od Hrvatske sa sedam godina pada u proteklom desetljeću. I ostale članice Unije bilježile su poneki minus u proteklom desetljeću, jedino je Poljska uspjela kroz krizu proći neokrznuta, bez ijedne godine pada BDP-a.

Kad damo Hrvatskoj malo više šanse, pa lanjski BDP usporedimo s onim iz 2003., dodajući tako u izračun još pet godina u kojima je imala gospodarski rast, znači kad računamo zadnjih 15 godina u kojima je Hrvatska imala šest godina pada i devet godina gospodarskog rasta, ispada da nam je BDP porastao svega 16,9 posto.

Po tom je rastu opet među najlošijima, u društvu pet zemalja koje predvodi Grčka čije je gospodarstvo lani bilo 13,9 posto slabije nego u 2003. godini, a slabiji rast od hrvatskog imale su Italija, Portugal i Finska. Nekadašnje tranzicijske zemlje rasporedile su se od drugog mjesta po rastu gospodarstva na kojem je Poljska do 14. mjesta na kojem je s 26,8 posto većim BDP-om nego prije 15 godina bila Mađarska. S 16,9 posto većim BDP-om u odnosu na onaj iz 2003. Hrvatska je na 24. mjestu. Podsjetimo, Hrvatska je u tranziciju ušla razvijenija od tranzicijskih zemalja s izuzetkom Slovenije, a može poslužiti kao primjer da se od stare slave ne živi.

Paritet kupovne moći

Situacija nije bolja kad pogledamo standard mjeren BDP-om po stanovniku prema paritetu kupovne moći. I tu je Hrvatska imala anemičan rast pa je u 2016. lošiji standard po stanovniku imala samo Rumunjska i Bugarska. Eurostatovi podaci kažu da je jedini pad s 87 na 83 posto imala Slovenija, a najslabiji rast od pet postotnih bodova ostvarile su Hrvatska i Mađarska. Hrvatska u 2005. je imala 55 posto europskog prosječnog standarda po stanovniku, a 2016. je napredovala na 60 posto, a Mađarska sa 62 na 67 posto. Ostale tranzicijske zemlje ostvarile su znatno veći rast. Rumunjska s 35 posto u 2005. godini povećala standard po stanovniku na 58 posto u 2016. godini, Bugarska s 37 posto na 49 posto, Češka sa 79 posto na 88 posto, Poljska s 50 posto na 68 posto…

Pitate li se čija je sve ovo odgovornost računajte koliko smo Vlada imali u zadnjih 10 ili 15, 25 godina, tko je kormilario zemljom, sve ovo su njihovi rezultati. U zemlji u kojoj su glavne teme ratovi, tko se za što borio i koliko (ni)je dobio za tu borbu, istospolne veze ili konvencije, a nikad gospodarstvo, pred izbore se obriše prašina sa šarenih prezentacija o povratku industrije, informatizaciji, tisućama novih radnih mjesta, decentralizaciji, reformi državne i lokalne uprave, boljem životu građana i slično. Kad izbori prođu, sve te priče budu zaboravljene. Do nekih novih izbora.

U međuvremenu se malo promijene porezi, ukine neki iz gomile parafiskalnih nameta, svako novo zaduživanje i refinanciranje starih kredita novim naziva uspjehom jer smo kredit dobili, a ako se u međuvremenu nešto dobro dogodi aktualna vlada to pripiše sebi, a ako je loše onda je to odgovornost njezinih prethodnika. Oni kojima je dosta čekanja boljeg života, njih više od 310 tisuća u posljednjih pet godina, odlučili su ga potražiti u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj, piše novac.hr.

Facebook Komentari