Kraj pada kamatnih stopa: Banke prvi put dižu rate stambenih kredita zbog rasta euribora

Veći broj onih koji imaju stambeni kredit ovih su dana dobili obavijesti banaka da će im kamatne stope biti dodatno smanjene, “slijedom kretanja Nacionalne referente stope (NRS) od 1. srpnja ove godine”. Ovisno o vrsti kredita, tako će u idućih šest mjeseci kamatne stope biti manje 0,07 do 0,24 postotna poena klijentima banaka čiji su krediti vezani uz NRS.

Međutim, nakon dobrih vijesti koje su im slale godinama, neke su banke prvi put klijentima dostavile obavijest da će im kamatna stopa na stambeni kredit porasti. Riječ je o dužnicima koji su uzeli kredit u nekoj od banaka koje su kao referentnu kamatnu stopu odabrale euribor ili libor. Umjesto 5,014 posto, u razdoblju od 1. srpnja do kraja godine kamatna stopa čitatelju koji nam se javio iznosit će 5,019 posto.

“Visina kamatne stope po vašem kreditu… određena je kao zbroj šestomjesečnog euribora (promjenjivi dio kamatne stope) i 5,288 postotnih bodova (fiksni dio kamatne stope)”, objašnjava Erste banka svom klijentu i zaključuje da će mu kamatna stopa u idućih šest mjeseci iznositi 5,019 posto. U toj banci pojašnjavaju da euribor i dalje karakteriziraju “stabilna kretanja i niska razina kolebljivosti, te je samim tim utjecaj na visinu otplatnih rata simboličan”. Za prosječan kredit, izračunali su, to će biti najviše 63 lipe.

Utjecaj ECB-a

No, bez obzira na to, u kontekstu očekivanja smanjivanja ekspanzivnosti monetarne politike ECB-a i postupne normalizacije kamatnih stopa u sljedećim godinama, ističu da “treba kontinuirano raditi na osvješćivanju rizika promjene kamatne stope i raspoloživim proizvodima kako bi se rizik smanjio”.

Već se godinama govori o mogućem rastu ključnih kamatnih stopa, a time i kreditnih obveza građana, osobito onih koji imaju promjenjive kamatne stope, a ključna kamatna stopa im je međunarodna, euribor ili libor, koja na promjene reagira brže. Takvih je dužnika oko 50 posto.

Nešto manji pritisak se očekuje na dužnike koji imaju kredit vezan uz NRS (prosječni trošak financiranja hrvatskog bankarskog sustava) jer je ta referentna kamatna stopa u prošlosti sporije reagirala na promjene, pa se očekuje da će tako biti i u budućnosti. Upravo nastojeći izbjeći rast kamatnog opterećenja, mnogi su dužnici proteklih godina nastojali zamijeniti postojeće kredite onima povoljnijima, pri čemu su nerijetko mijenjali banku kako bi dobili bolje uvjete. U Erste banci, koja je nekada imala veći dio kredita vezan uz euribor, ističu da je danas njih 33 posto odobren uz NRS, 37 posto uz euribor, a ostali dio je s fiksnim kamatnim stopama.

Akcije na kamate

Kako se kamatne stope trenutačno kreću? Prema informativnoj listi HNB-a o ponudi stambenih kredita, ovisno o vrsti kamatne stope – je li promjenjiva, fiksna ili kombinirana – kreću se od 3,83 posto u Karlovačkoj banci do 5,86 posto u Kreditnoj banci Zagreb. U odnosu na stambene kredite koji su se tek prošle godine počeli oporavljati, banke trenutno mnogo veću pozornost pridaju brže rastućim gotovinskim kreditima. Preplavljene likvidnošću, nastoje pridobiti građane koji su sve skloniji uzeti lako dostupne kredite, pa i uz nešto veću kamatnu stopu.

Tako se Addiko banka odlučila za marketinški trik “ponuda za jedan dan”. Svi klijenti koji 15. lipnja podnesu zahtjev za odobravanje gotovinskog kredita, bit će nagrađeni s 50 posto nižom kamatnom stopom, i to za cijelo vrijeme otplate. Tu posebnu pogodnost banka je nazvala “Addiko Red Friday”, a odnosi se na gotovinske kredite u kunama i eurima koji su dostupni postojećim i novim klijentima. Za Addiko Blic kunske kredite, primjerice, umjesto standardnih 8,2 posto, kamatna stopa će iznositi 4,10 posto (EKS 4,18 posto) za kune. Iz banke poručuju da pritom nema dodatnih troškova kao što su naknade ili troškovi javnog bilježnika. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, prosječne kamatne stope banaka na gotovinske kredite od jedne do pet godina iznose 5,6 posto u prva četiri mjeseca ove godine, iz čega proizlazi da Addiko ima dosta prostora za slanje ugodnih vijesti građanima.

Neisplativa i štednja uz životna osiguranja

Kada se gledaju eskontne kamatne stope, odnosno ukupan troška tih kredita, one se kreću od 6,17 do 8,92 posto za promjenjive kamatne stope te od 6,64 do 8,76 za fiksne kamatne stope.

To što su banke proteklih godina bile u mogućnosti klijentima slati obavijesti o padu kamatnih stopa ima i svoju manje unosnu stranu. Jer, kamate su padale i klijentima koji u tim bankama drže štednju, pa je u prosjeku na oročene depozite trenutačno na razini od skromnih 0,47 posto.

Podaci HNB-a pokazuju da su troškovi banaka za kamate lani iznosili 3,9 milijardi kuna, 60 posto manje nego prije pet godina, kada su iznosili 9,8 milijardi kuna. U istom razdoblju njihovi prihodi od kamata pali su 25 posto, s 20,1 na 15 milijardi kuna. Pritom štednja nije postala neisplativa samo u bankama, već i u slučaju drugih oblika štednje.

Iz Allianzova sektora za životna osiguranja svoje su klijente, primjerice, obavijestili da u 2017. godini neće imati pripisani dobitak svojoj polici. To objašnjavaju činjenicom da su “kamatne stope na financijskom tržištu trenutačno niže od kamatnih stopa cjenika kojim se jamči isplata ugovorene svote”. Drugim riječima, dobit im je takva da nemaju što podijeliti, piše novac.hr.

Facebook Komentari