U gradovima diljem Bosne i Hercegovine obilježen je Dan bijelih traka koji je dobio takav naziv u znak sjećanja na progone nesrpskog stanovništva u Prijedoru koji su započeli 31. svibnja 1992. godine i nakon čega je ubijeno više od tri tisuće Bošnjaka i Hrvata, uključujući tu 102 djece.
Na središnjem gradskom trgu u samom Prijedoru okupilo se više od pet stotina sudionika komemoracije među kojima su bili i oni koji su uspjeli preživjeti kampanju etničkog čišćenja što su je provele paravojne snage bosanskih Srba.
Tijekom nasilnog preuzimanja vlasti u tom gradu u svibnju 1992. godine Bošnjacima i Hrvatima je posredstvom lokalnog radija naloženo da na svoje kuće izvjese bijele plahte a da pri izlasku iz domova na rukavima obvezno moraju imati zavezane bijele trake kako bi ih se raspoznalo kao nesrbe.
Nakon toga s područja prijedorske općine prognano je više od trideset tisuća osoba nesrpske nacionalnosti pri čemu su brojni završili kao zatočenici u logorima Keraterm i Omarska, gdje su na stotine ljudi ubijene.
Okupljanje preživjelih žrtava etničkih progona i članova obitelji ubijenih i nestalih u Prijedoru je organizirala građanska inicijativa pod imenom “Jer me se tiče”.
Njen predsjednik Nikola Kuridža lokalnim je medijima izjavio kako će se i dalje inzistirati na podizanju spomenika ubijenim Prijedorčanima, prije svega djeci koja su bez ikakve krivnje ubijena samo zbog svoje etničke pripadnosti.
Lokalane vlasti u Prijedoru koje cijelo poratno vrijeme kontroliraju stranke sa srpskim predznakom uporno odbijaju podržati podizanje spomen-obilježja žrtvama etničkih progona iz 1992. godine.
Prema dostupnim informacijama zbog ratnih zločina počinjenih na području Prijedora do sada je osuđen 51 pripadnik vojske ili policije bosanskih Srba, a izrečene su im kazne u ukupnom trajanju od 770 godina zatvora. Pred Sudom BiH u tijeku su sudski postupci protiv još 37 osuđenika za zločine nad prijedorskim Hrvatima i Bošnjacima.
