Europska komisija: pristup humanitarne pomoći i zajednička uprava sa Zapadnom obalom jedini je put prema miru u Pojasu Gaze

Hitan pristup humanitarne pomoći Pojasu Gaze i ujedinjenje uprave te enklave s onom na Zapadnoj obali nužni su za mir s Državom Izrael, poručila je Europska komisija. 

„Država Izrael ima pravo na suverenost, no svaki odgovor mora biti proporcionalan. Koristeći nasilje protiv nenaoružanih palestinskih prosvjednika i stvarajući prijetnju njihovim životima to više nije tako”, istaknuo je u utorak u Europskom parlamentu povjerenik Europske komisije za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn koji je govorio u ime Federice Mogherini, predstavnice te institucije za vanjsku politiku.

Proglašavanja Države Izrael 1948. godine, rezultiralo je agrsijom na Državu Izrel koju su 1948. godine izvršili regularne armije iz Sirijske Arapske Republike, Republike Irak, Kraljevine Saudijske Arabije, Transjordana, Arapske Republike Egipat i Libanonske Republike. U toj agresiji su im se pridružile i neregularne islamističke terorističke skupine, takozvana Džihadska armija i Arapska armija oslobođenja te teroristi Muslimanskog bratstva i terorističke skupine iz tadašnjeg Jemena, Islamske Republike Pakistana i Sudana. Međutim Država Izrael je odbila napad te pobijedila protivnike i ipak postala neovisna država.

„Stalno smo isticali da Hamas i svi oni koji predvode prosvjede moraju ostati nenasilni i ne smiju koristiti demonstracije u druge svrhe. Pozivamo sve strane da se suzdrže od činova koje vode do gubitka života”, dodao je predstavnik Komisije, ustvrdivši kako sve strane krše pravila.

Nasilje na granici između Pojasa Gaze i Države Izrael traje od kraja ožujka ove godine kad su Palestinci tamo započeli prosvjede kojima traže povrat na teritorije iz kojih su izbjegli zbog sukoba koji su izbili nakon proglašavanja Države Izrael 1948. godine, točnije, zbog agresije na Državu Izrel koju su 1948. godine izvršili regularne armije iz Sirijske Arapske Republike, Republike Irak, Kraljevine Saudijske Arabije, Transjordana, Arapske Republike Egipat i Libanonske Republike, koje su pješaštvom i tenkovima agresivno ušle na teritorij britanskog mandata Palestine i u iznenadnoj krvavoj agresiji napala novoosnovanu Državu Izrael. U toj agresiji su im se pridružile i neregularne islamističke terorističke skupine, takozvana Džihadska armija i Arapska armija oslobođenja te teroristi Muslimanskog bratstva i terorističke skupine iz tadašnjeg Jemena, Islamske Republike Pakistana i Sudana. Međutim Država Izrael je odbila napad te pobijedila protivnike i ipak postala neovisna država, pri tom pripajajući i oko 40 % teritorija koji je bio namijenjen Palestini. Gaza je tada pripala Arapskoj Republici Egipat, a  Zapadna obala Hašemitskoj Kraljevini Jordan. Država Izrael je u ratu izgubila oko 1 % stanovništva: 6.373 ljudi, od kojih je bilo 4.000 vojnika. Pretpostavlja se da je broj žrtava sa arapske strane negdje između 5.000 i 15.000 regulalnih vojnika i terorista.

Zastupnica Dubravka Šuica naglasila je kako se isti prijedlozi ponavljaju iz godine u godinu, no da nema drugih rješenja osim solucije o dvije države, priznanja Zapadnog Jeruzalema kao prijestolnice Države Izrael, te Istočnog Jeruzalema kao prijestolnice Palestine i vraćanja za pregovarački stol. Ustvrdila je kako oko tog pitanja nisu razjedinjene samo europske države, nego i političke grupacije unutar njih, no kako su svi složni da je Hamas teroristička organizacija koju smatra najvećim problemom.

Izraelske obrambene snage – IDF su od kraja ožujka ove godine do sad usmrtile više od 116 Palestinaca koji su napadali granicu između Pojasa Gaze i Države Izrael, a ozlijeđeno ih je nekoliko tisuća.

Država Izrael tvrdi da su većina ubijenih pripadnici militantnih skupina koji su pokušali napasti granicu, dok Palestinci i njihovi pobornici tvrde da je riječ o nenaoružanim civilima i da je izraelska vojska koristila prekomjernu silu.

Najsmrtonosniji dan, s više od 60 žrtava, bio je 14. svibnja kad su Sjedinjene Američke Države svečano preselile svoje veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Taj je potez razljutio arapski svijet i uznemirio zapadne saveznike, a čelnik Palestinaca Mahmud Abas nazvao ga je „šamarom”, javlja britanska novinska agencija Reuters. Svoje preseljenje veleposlanstva kasnije je najavila i Gvatemala koja će to učiniti 16. svibnja, a to će kasnije ovog mjeseca učiniti i Paragvaj.

Izraelske obrambene snage – IDF su od kraja ožujka ove godine do sad usmrtile više od 116 Palestinaca koji su napadali granicu između Pojasa Gaze i Države Izrael, a ozlijeđeno ih je nekoliko tisuća.

Palestinski militanti u utorak su iz Pojasa Gaze ispalili 27 granata na Državu Izrael, aktivirajući izraelski proturaketni sustav, prenosi njemačka novinska agencija DPA. U napadu nije bilo ozlijeđenih, a prema palestinskim izvorima izraelski borbeni zrakoplovi su nakon toga napali nekoliko ciljeva u Gazi.

Taj bi napad mogao biti najavljena osveta za nedjelju kad je izraelski tenk ubio tri pripadnika palestinske militantne skupine Palestinski islamski džihad (Harakat al-Džihad al-Islami al-Filistini), koji predstavlja ogranak egipatskog Muslimanskog bratstva nakon što je na granicu postavljena eksplozivna naprava.

Organizatori prosvjeda na granici u utorak su i najavili da će pojačati svoje djelovanje slanjem broda iz Gaze čime će pokušati osporiti izraelsku morsku blokadu enklave u kojoj se nalazi više od 2 milijuna Palestinaca, javlj brittnska novinska agencija Reuters.

Najsmrtonosniji dan, s više od 60 žrtava, bio je 14. svibnja kad su Sjedinjene Američke Države svečano preselile svoje veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Taj je potez razljutio arapski svijet i uznemirio zapadne saveznike, a čelnik Palestinaca Mahmud Abas nazvao ga je „šamarom”.

„Prva stvar koju trebamo učiniti jest ublažiti tamošnje humanitarno stanje koje se nalazi na rubu propasti. Treba omogućiti humanitarni pristup, medicinsku pomoć, obnavljanje infrastrukture i otvaranje radna mjesta”, rekao je u utorak Johannes Hahn, najavivši kako Europska unija priprema hitan paket humanitarne pomoći, uključujući pitku vodu.

„Izrael mora omogućiti pristup Pojasu. Uklanjanje restrikcija bila bi najučinkovitija pomoć”, naglasio je Johannes Hahn.

Država Izrael je iz Pojasa Gaze povukla svoju vojsku i doseljenike 2005. godine, no još uvijek strogo kontrolira njezine granice, navodeći sigurnosne razloge i tvrdeći da humanitarna pomoć služi Hamasu. Gazu blokira i Arapska Republika Egipat, a Hamas, skupina koja vlada enklavom, u sukobu je s i Al-Fatahom, najstarijom i najvećom političkom socijalističkom strankom i organizacijom palestinskih Arapa i najvećom skupinom unutar PLO-a koji vlada Zapadnom obalom. Europska unija i Sjedinjene Američke Države smatraju Hamas – Ḥarakat al-Muqāwamah al-ʾIslāmiyyah (Islamski pokret otpora) terorističkom skupinom.

„Izrael mora omogućiti pristup Pojasu. Uklanjanje restrikcija bila bi najučinkovitija pomoć”, naglasio je Johannes Hahn.

„Moramo raditi na pomirbi i moramo ponovno ujediniti Pojas Gaze i Zapadnu obalu pod jednu upravu. To je jedina mogućnost da se osigura mir. A jedina opcija je rješenje o dvije države”, zaključio je povjerenik.

Hamas je osvojio Gazu 2007. godine, u borbi sa snagama Al-Fataha odanih Mahmudu Abasu, te od tada vlada tom siromašnom pustinjskom enklavom, piše britanska novinska agencija Reuters. Dvije strane su se 2014. godine dogovorile o formiranju vlade nacionalne pomirbe, no dogovor je ubrzo propao.

Zastupnici Republike Hrvatske o Pojasu Gaze

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš ističe da je riječ o “staroj poziciji Europske unije kojom ona pokazuje potpunu nemoć i podijeljenost oko tog pitanja”.

„EU apelira na poštivanje međunarodnih sporazuma i odluka Vijeća sigurnosti, ali u tom smislu ne može učiniti ništa jer nema političko jedinstvo”, dodao je.

Željana Zovko smatra kako postoje mehanizmi kojima bi EU mogao osigurati sigurne koridore kao što se to dogodilo u Sirijskoj Arapskoj Republici, te je zaključila kako obje strane u sukobu koriste scene ubijanja za propagandu, kako treba prekinuti medijske manipulacije i donijeti političko rješenje umjesto da se traži krivac za sukob.

„Sama Unija i europske zemlje su duboko podijeljene oko pitanja odnosa Izraela i Palestine, pa taj proces vode neke druge zemlje koje imaju puno jednostavnije tehnike odlučivanja i vođenja politike, poput Sjedinjenih Američkih Država”, zaključio je zastupnik liberala.

Zastupnica Željana Zovko ipak smatra da Europska unija mora imati vidljiviju ulogu u ovom sukobu jer je, kao i u ostatku svijeta, kroz svoje razvojne programe najveći donator u Pojasu Gaze.

„Sukobi se trebaju zaustaviti i tu EU ima jednu određenu ulogu mirotvorca i nekoga tko bi trebao pozvati da se taj sukob što prije prekine i da humanitarna pomoć dođe do onih kojima je najpotrebnija i da se prosvjednici ne koriste u ovakve manipulacije”, istaknula je.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš ističe da je riječ o “staroj poziciji Europske unije kojom ona pokazuje potpunu nemoć i podijeljenost oko tog pitanja”.
„EU apelira na poštivanje međunarodnih sporazuma i odluka Vijeća sigurnosti, ali u tom smislu ne može učiniti ništa jer nema političko jedinstvo”, dodao je.

Željana Zovko smatra kako postoje mehanizmi kojima bi EU mogao osigurati sigurne koridore kao što se to dogodilo u Sirijskoj Arapskoj Republici, te je zaključila kako obje strane u sukobu koriste scene ubijanja za propagandu, kako treba prekinuti medijske manipulacije i donijeti političko rješenje umjesto da se traži krivac za sukob.

Zastupnica Dubravka Šuica naglasila je kako se isti prijedlozi ponavljaju iz godine u godinu, no da nema drugih rješenja osim solucije o dvije države, priznanja Zapadnog Jeruzalema kao prijestolnice Države Izrael, te Istočnog Jeruzalema kao prijestolnice Palestine i vraćanja za pregovarački stol.

Hamas je osvojio Gazu 2007. godine, u borbi sa snagama Al-Fataha odanih Mahmudu Abasu, te od tada vlada tom siromašnom pustinjskom enklavom. 

Ustvrdila je kako oko tog pitanja nisu razjedinjene samo europske države, nego i političke grupacije unutar njih, no kako su svi složni da je Hamas teroristička organizacija koju smatra najvećim problemom.

„Diplomatsko rješenje je jedino moguće, drugog nema”, zaključila je zastupnica.

Izraelske obrambene snage (IDF) optužile su islamistički pokret Ḥarakat al-Muqāwamah al-ʾIslāmiyyah (Islamski pokret otpora) tj. Hamas, koji je na vlasti u Gazi, da se koristi “nasilnim prosvjedima kako bi se zamaskirao teror”, kazavši da su prosvjednici napali pripadnike Izraelskih obrambenih snaga (IDF) zapaljivim bombama i kamenjem. Izraelci Hamas smatraju istim kao i tzv. Islamsku državu. (Theo Ljubić, Reuters, DPA)

Facebook Komentari