Hrvati masovno prebacuju novac iz štednje na tekuće i žiroračune, evo zašto

Novac koji građani i tvrtke drže na tekućim i žiroračunima buja po stopama koje analitičari nazivaju povijesnima, a i dalje će obarati rekorde.

Takva su očekivanja i prognoze za ovu godinu. Depozitni novac, onaj na tekućim i žiroračunima, u ožujku je u odnosu na isti lanjski mjesec porastao za 27,8 posto, što je rast od 16,6 milijardi kuna i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna.

Klasična štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo je četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u ožujku 2016. bila veća sedam milijardi kuna i iznosila je 202 milijarde kuna.

Događa se to zato što štediše zbog niskih kamata na oročenu štednju s kojih još i država odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak, preusmjeravaju novac na tekuće i žiroračune, piše Slobodna Dalmacija.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

S obzirom na toliki pad kamata, koje su početkom krize bile iznad razine od pet posto, građani i poduzetnici novac radije drže na tekućim i žiroračunima. Sredstva na štednim, tekućim i žiroračunima su kompletno osigurana u iznosima do 100.000 eura.

“Već nekoliko godina kućanstva i poduzeća stavljaju novac na a vista depozite, i to zbog pada kamatnih stopa na oročene depozite, ali i uvođenja oporezivanja primitaka na kamate od depozita, od kada vidimo trend rasta a vista depozita. Može se očekivati da će se taj trend preokrenuti s normalizacijom kamatnih stopa u međunarodnom okuženju, prije svega kada Europska središnja banka krene povlačiti monetarne stimulanse i podizati ključne kamatne stope na povijesno uobičajene razine, a krajem ove godine mogla bi povući dio nekonvencionalnih monetarnih stimulansa.

Prvi rast ključnih kamatnih stopa možemo očekivati sredinom iduće godine. Trebat će neko vrijeme da se taj rast preslika na domaće tržište”, objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.

Facebook Komentari