HGK: Rast cijena energije i inflacija

Iako pod trenutnim dojmom snažnijih inflatornih pritisaka, u prva je četiri mjeseca ove godine inflacija oscilirala oko nešto niže razine (1,1%) nego u istom razdoblju prošle godine (1,2%).

U travnju je iznosila 1,3% te je bila nešto viša nego prethodnoga mjeseca (1,1%). Ubrzanje rasta godišnje inflacije u travnju u odnosu na ožujak primarno je ostvareno zbog ubrzanja rasta cijena energije (3,2%, ubrzanje u odnosu na ožujak za 1,4 postotna boda) u okviru čega rasta cijena goriva i maziva (3,4%, ubrzanje za 3,4 postotna boda). Tako su samo cijene energije izravno utjecale na 39% godišnjeg rasta ukupnih potrošačkih cijena.

Nešto su brže nego u ožujku rasle i cijene prerađenih prehrambenih proizvoda (1,3%, ubrzanje za 0,2 postotna boda) te usluga (1,3%, ubrzanje za 0,3 postotna boda). Od usluga, visinom rasta se i dalje ističu cijene ugostiteljskih usluga (3,3%) unatoč prestanku baznog efekta zbog podizanja stope PDV-a prošle godine. No istodobno, rast je usporen kod cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda (1,9%, usporenje za 0,2 postotna boda) i industrijskih proizvoda bez prehrane i energije koje su stagnirale (usporenje za 0,3 postotna boda).

Oscilacije inflacije oko niže razine u ovoj godini te niža temeljna inflacija (u ožujku 0,7%) reflektira izostanak većih pritisaka na rast cijena iz monetarnih determinanti inflacije. One bi se, međutim, mogle snažnije aktivirati u sljedećem razdoblju ako se nastavi rast plaća uzrokovan manjkom radnika u pojedinim sektorima.

Istodobno, od izravnih inflatornih pritisaka sa strane ponude, najsnažnije pritiske očekujemo iz cijena hrane i nafte. Rast cijena nafte potenciraju sukobi u Siriji i napetosti na tržištu povezane s obnovom sankcija SAD-a Iranu, a trenutno su na najvišim razinama od 2014. godine te oko 30% više nego godinu dana ranije. Isto tako, izravne inflatorne pritiske očekujemo i iz cijena hrane, koje su pod utjecajem nepovoljnih agrometeoroloških uvjeta, a koje u Hrvatskoj čine oko trećinu potrošačke košarice.

U ovoj godini očekujemo nešto višu razinu inflacije u odnosu na prošlu godinu, na razini od 1,5% prema nacionalnom indeksu. Europska komisija, prema Harmoniziranome indeksu potrošačkih cijena, za područje EU predviđa stopu od 1,7%, a za Hrvatsku ispodprosječnih 1,5%, najniže među članicama iz srednje i istočne Europe (uz Bugarsku i Sloveniju).

Facebook Komentari