DOKUMENT Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) kritizira Hrvatsku: U javnom diskursu sve je više prisutan rasistički i nesnošljiv govor mržnje. Glavni ciljevi su mu Srbi, LGBT osobe i Romi

Od usvajanja četvrtog ECRI-jevog izvješća o Hrvatskoj 20. lipnja 2012. godine, postignut je napredak u brojnim područjima. ECRI pozdravlja taj pozitivan razvoj događaja u Hrvatskoj. Međutim, usprkos postignutom napretku, neka otvorena pitanja i dalje su razlog za zabrinutost, stoji u dokumentu ECRI-ja objavljenom danas.

Hrvatski Kazneni zakon još uvijek nije potpuno u skladu s ECRI-jevom Općom preporukom o politikama br. 7 o nacionalnom zakonodavstvu za suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije.

Ostaju i praznine u pogledu odredbi građanskog i upravnog prava. U javnom diskursu sve je više prisutan rasistički i nesnošljiv govor mržnje. Glavni ciljevi su mu Srbi, LGBT osobe i Romi. Nacionalizam je u porastu, osobito među mladima, ponajprije u obliku hvaljenja fašističkog ustaškog režima. U područnim medijima i na internetu uobičajeni su izrazi rasizma i ksenofobije protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv izričaj kad se govori o Romima. Događaju se i fizički napadi protiv tih skupina kao i njihove imovine.

Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u cijelosti odgovarajućima. Vlasti rijetko javnosti upućuju bilo kakvu poruku protiv govora mržnje (protugovora). Lagano se isključuje kazneni progon i većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje.

Nepoduzimanje kaznenog progona znači kako nema učinkovitog odvraćanja protiv počinjenja takvih kaznenih djela. Odredbe o rasističkoj motiviranosti kao otegotnoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog toga što u pravosuđu nema dovoljno znanja i stručnosti za prepoznavanje zločina iz mržnje.

Nacionalne strategije koje se odnose na Rome nisu u potpunosti provedene i položaj Roma u zajednici i dalje karakterizira visok stupanj socijalne isključenosti.. Još uvijek je visoka stopa učenika koji odustaju od školovanja a pristup zapošljavanju uznemirujuće je nizak.

Usprkos postojećem zakonodavnom okviru, predrasude protiv LGBT osoba široko su rasprostranjene i te osobe izložene su različitim oblicima diskriminacije u svakodnevnom životu.

ECRI u ovome izvješću traži da hrvatske vlasti poduzmu radnje u više područja, te u tom kontekstu daje niz preporuka, piše u dokumentu koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Europsku komisiju protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) utemeljilo je Vijeće Europe. Ona je neovisno tijelo za praćenje poštovanja ljudskih prava specijalizirano za pitanja vezana uz rasizam i nesnošljivost. Sastavljena je od neovisnih i nepristranih članova imenovanih na temelju njihovog moralnog autoriteta i priznate stručnosti u bavljenju
rasizmom, ksenofobijom, antisemitizmom i nesnošljivošću.

ECRI u sklopu svojih statutom propisanih aktivnosti prati svaku zemlju pojedinačno, analizira situaciju vezanu uz rasizam i nesnošljivost u svakoj od država članica Vijeća Europe te izrađuje savjete i prijedloge za rješavanje prepoznatih problema.
ECRI-jevo praćenje svake zemlje pojedinačno bavi se svim državama članicama Vijeća Europe na jednak način. Radi se u ciklusima od 5 godina, a pokriva se 9 do 10 zemalja godišnje.

Izvješća prvog kruga završena su krajem 1998., drugog krajem 2002., trećeg krajem 2007. godine, a četvrtog početkom 2014. godine. Na izvješćima petog kruga počelo se raditi u studenom 2012. godine.

Metode rada za pripremu izvješća uključuju analizu dokumenata, posjet dotičnoj zemlji te povjerljiv dijalog s nacionalnim vlastima.

Izvješća ECRI-ja nisu rezultat istraga ili svjedočenja. Ona se sastoje od analiza utemeljenih na znatnoj količini informacija prikupljenih iz velikog broja raznih izvora.

Dokumentacijska istraživanja temelje se na značajnom broju nacionalnih i međunarodnih pisanih izvora. Posjet in situ omogućuje izravne sastanke s dotičnim stranama (državnim i nedržavnim) u cilju skupljanja podrobnih informacija.

Postupak povjerljivog dijaloga s nacionalnim vlastima omogućuje tim tijelima da dostave, ako to smatraju potrebnim, primjedbe na nacrt izvješća, u cilju ispravljanja svih mogućih činjeničnih pogrešaka sadržanih u izvješću. Na kraju dijaloga, nacionalne vlasti mogu zatražiti, ako tako žele, da se njihova stajališta prilože završnom ECRI-jevom izvješću.

Izvješća za pojedine zemlje u petom krugu usredotočena su na četiri teme zajedničke svim državama članicama: (1) zakonodavna pitanja, (2) govor mržnje, (3) nasilje, (4) politike integracije i određen broj tema specifičnih za svaku od država članica.
Preporuke za naknadno praćenje provedbe iz četvrtog ciklusa koje nisu provedene, ili su djelomično provedene tijekom četvrtog ciklusa praćenja, nastavit će se pratiti u vezi s tim.

U sklopu petog ciklusa ponovno je zatraženo prvenstvo u provedbi za dvije konkretne preporuke odabrane između preporuka danih u izvješću. Najkasnije dvije godine nakon objave ovog izvješća ECRI će provesti postupak naknadne procjene provođenja ove
dvije preporuke.

Ovo izvješće pripremio je ECRI na svoju odgovornost. Ono obuhvaća situaciju do 7. prosinca 2017. godine, a svi događaji nakon tog datuma nisu uključeni u analizi koja slijedi, niti uzeti u obzir u zaključcima i prijedlozima ECRI-ja.

Kosor: Bujanje govora mržnje odgovornost je vladajućih Radina, Pupovca i Kajtazija. Oni su na vlasti u RH

Facebook Komentari