Sjedinjene Američke Države sele svoje Veleposlanstvo u Jeruzalem. Uz 800 uzvanika, na svečanost stiže i Ivanka Trump sa suprugom Jaredom Coreyem Kushnerom

Sjedinjene Američke Države otvorit će u ponedjeljak svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu, unatoč protivljenju međunarodne zajednice i Palestinaca koji najavljuju nove prosvjede.
Preseljenje veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem američki predsjednik Donald John Trump obećao je 6. prosinca prošle godine, a povezano je s njegovim priznanjem Jeruzalema za glavni grad Države Izrael.

Premijer Države Izrael, Benjamin “Bibbi” Netanyahu pozdravio je preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i pozvao i druge zemlje da to učine

Tim raskidom s dugogodišnjom američkom diplomatskom praksom i međunarodnim konsenzusom oduševio je Izraelce i razbjesnio Palestince, prenosi britanska novinska agencija Reuters.
Otvaranje veleposlanstva poklopilo se sa 70. godišnjicom, po gregorijanskom kalendaru, osnivanja Države Izrael. Dan poslije, Palestinci obilježavaju Nakbu (“Katastrofu”, na arapskom), egzodus stotina tisuća svojih sunarodnjaka koji su 1948. godine nakon agresorskog rata arapskih zemalja na Državu Izrael – rata u kojem su se Izraelci obranili i pobijedili – pobjegli, a neki i protjerani.
Preseljenje američkog veleposlanstva događa se u jako osjetljivom trenutku. Palestinci već tjednima prosvjeduju u Pojasu Gaze protiv izraelske blokade te enklave i u ime “prava na povratak” na svoj teritorij iz 1948. godine. U sukobima s izraelskim vojnicima od 30. ožujka pritom je poginulo više od pedeset Palestinaca, uglavnom onih koji su napadali izraelske vojnike molotovljevim koktelima, ovaranjem vatre iz vatrenog oružja i improviziranim zapaljivim bombama.

U Jeruzalem na svečano otvaranje američkog Veleposlanstva će doputovati kći Donalda Johna Trumpa, Ivanka sa svojim suprugom Jaredom Coreyem Kushnerom

Osim toga, odluka američkog predsjednika Donalda Johna Trumpa o povlačenju iz međunarodnog sporazuma s Islamskom Republikom Iran o njegovu nuklearnom programu produbila je veliku neizvjesnost u regiji. Napetosti su iznenada eskalirale u noći sa srijede na četvrtak između Islamske Republike Iran i Države Izrael u Sirijskoj Arapskoj Republici.
Donald John Trump je izrazio želju da bude nazočan na otvaranju veleposlanstva, koje će se privremeno nalaziti u zgradi američkog konzulata u četvrti Arnona, dok se ne sagradi nova zgrada na još nepoznatoj lokaciji. No ipak neće doći, a umjesto njega u Jeruzalem će doputovati njegova kći Ivanka sa suprugom Jaredom Coreyem Kushnerom, savjetnikom Bijele kuće, zamjenik američkog državnog tajnika John Joseph Sullivan i ministar financija Steven Terner Mnuchin. Nazočno će biti još gotovo 800 uzvanika.
Jedan trg u blizini veleposlanstva bit će preimenovan u Trumpov trg, rekao je u utorak gradonačelnik Nir Barkat.

IDF – Izraelske obrambene snage tvrde da pucaju pravim mecima samo u krajnjoj nuždi kako bi zaštitili svoje vojnike i civile koji žive u tom području

“U početku, u privremenom veleposlanstvu u Arnoni nalazit će se uredi veleposlanika i manji broj osoblja”, rekao je jedan američki dužnosnik. “Veleposlanik će u početnim fazama preseljenja veleposlanstva raditi i u Tel Avivu i u Jeruzalemu jer je riječ o procesu koji će potrajati nekoliko godina”, dodao je.
Premijer Države Izrael, Benjamin “Bibbi” Netanyahu pozdravio je preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i pozvao i druge zemlje da to učine, što međutim nije naišlo na odobravanje.
S druge strane, visoki palestinski dužnosnik Nabil Ali Muhammad (Abu Rashid) Shaath optužio je u srijedu američkog predsjednika Donalda JohnaTrumpa da podržava “izraelsko čišćenje palestinskog naroda u Jeruzalemu”.

Jedan trg u blizini veleposlanstva bit će preimenovan u Trumpov trg, rekao je u utorak gradonačelnik Jeruzalema Nir Barkat. “U početku, u privremenom veleposlanstvu u Arnoni nalazit će se uredi veleposlanika i manji broj osoblja”, rekao je jedan američki dužnosnik. “Veleposlanik će u početnim fazama preseljenja veleposlanstva raditi i u Tel Avivu i u Jeruzalemu jer je riječ o procesu koji će potrajati nekoliko godina”, dodao je

Palestinski dužnosnik Saeb Muhammad Salih Erekat pozvao je “organizacije civilnog društva i vjerske vlasti da bojkotiraju inauguraciju”.
“Oni koji budu sudjelovati na toj inauguraciji poslat će zabrinjavajuću poruku da ohrabruju flagrantna kršenja međunarodnog prava i neotuđivih prava palestinskog naroda”, rekao je, a prenosi francuska novinska agencija AFP.
U kontekstu godišnjice osnivanja Držve Izrael i Nakbe, za 14. i 15. svibnja najavljeni su palestinski prosvjedi.  U Pojasu Gaze, manje od 100 kilometara od Jeruzalema, Palestinci prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu, riskirajući smrt.
IDF – Izraelske obrambene snage tvrde da pucaju pravim mecima samo u krajnjoj nuždi kako bi zaštitili svoje vojnike i civile koji žive u tom području. Meta kritika zbog prekomjerne uporabe sile od strane vojnika IDF-a,  je Ḥarakat al-Muqāwamah al-ʾIslāmiyyah (Islamski pokret otpora) tj. Hamas koji upravlja tim područjem da instrumentalizira prosvjednike. Hamas Izraelci smatraju teroristima i tretiraju ih kao džihadiste-teroriste takozvane Islamske države.

Palestinski dužnosnik Saeb Muhammad Salih Erekat pozvao je “organizacije civilnog društva i vjerske vlasti da bojkotiraju inauguraciju”.
“Oni koji budu sudjelovati na toj inauguraciji poslat će zabrinjavajuću poruku da ohrabruju flagrantna kršenja međunarodnog prava i neotuđivih prava palestinskog naroda”, rekao je.

Preseljenje američkog veleposlanstva ponovno stavlja u prvi plan pitanje statusa Jeruzalema, jedno od središnjih pitanja izraelsko-palestinskog sukoba. I Palestinci i Država Izrael smatraju taj grad svojim glavnim gradom. Tijekom rata 1967. godine Država Izrael je osvojila istočni Jeruzalem, palestinski dio grada, i potom ga anektirao. Godine 1980. Država Izrael je proglasila cijeli Jeruzalem svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom.
Međunarodna zajednica tu je odluku ocijenila ilegalnom i istočni Jeruzalem smatra okupiranim. Smatra također da se strana veleposlanstva ne bi smjela nalaziti u Jeruzalemu.
Država Izrael odluku američkog predsjednika Donalda Johna Trumpa smatra priznanjem povijesne realnosti. Za palestinsko vodstvo, ona je vrhunac proizraelske politike Trumpove administracije.

Japanski premijer Shinzō Abe nedavno je palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu kazao da će japansko veleposlanstvo ostati u Tel Avivu

Odnosi između palestinskog vodstva i Trumpove administracije jako su se zbog toga pogoršali, a palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, poznat i kao Abu Mazen čak je američkog veleposlanika u Državi Izrael, Davida Melecha Friedmana nazvao “kučkinim sinom”.
Nagađa se da bi nakon preseljenja veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, administracija predsjednika Donalda Johna Trumpa mogla iznijeti plan za konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Nekoliko zemalja imalo je u prošlosti svoja veleposlanstva u Jeruzalemu, ponajprije iz Afrike i Južne Amerike, i neke bi se mogle vratiti.
Nakon rata u listopadu 1973. godine Obala Bjelokosti, Zair (DR Kongo) i Kenija prekinuli su diplomatske odnose s Državom Izrael i zatvorili veleposlanstva u Jeruzalemu. Kada su obnovili odnose, diplomatska predstavništva otvorili su u Tel Avivu.

Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales, rođen kao James Ernesto Morales Cabrera rekao je da će njegova zemlja otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a prema izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja trebao učiniti i Paragvaj

Na zahtjev UN-a, Bolivija, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Panama, Salvador, Urugvaj, Venezuela i Kraljevina Nizozemska povukli su diplomatske misije iz Jeruzalema nakon što ga je Država Izrael 1980. godine proglasil svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom. Kostarika i Salvador vratili su se 1984., ali su 2006. ponovno otišli.
Slijedom Trumpove odluke, neke zemlje kazale su da bi i one to mogle učiniti.
Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales, rođen kao James Ernesto Morales Cabrera rekao je da će njegova zemlja otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a prema izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja trebao učiniti i Paragvaj.
Isti potez mogla bi povući i Rumunjska čija je vlada usvojila prijedlog u tom smjeru, no protivi mu se predsjednik države dok se ne postigne mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca i zbog toga traži ostavku premijerke Viorice Dancile. Ona je tijekom posjeta Jeruzalemu u travnju kazala da za sada nema potporu svih stranaka za preseljenje veleposlanstva kako je željela.

Odnosi između palestinskog vodstva i Trumpove administracije jako su se zbog toga pogoršali, a palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, poznat i kao Abu Mazen čak je američkog veleposlanika u Državi Izrael, Davida Melecha Friedmana nazvao “kučkinim sinom”

Republika Rumunjska bi time postala prva članica EU-a koja bi to učinila. EU u skladu s rezolucijama UN-a smatra da konačni status Jeruzalema trebaju dogovoriti Izrael i Palestinci.
Češki predsjednik Miloš Zeman podržava preseljenje češkog veleposlanstva u Jeruzalem, ali češka vlada za sada je najavila samo ponovno otvaranje počasnog konzulata i češkog kulturnog centra u tom gradu.
S druge strane, japanski premijer Shinzō  Abe nedavno je palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu kazao da će japansko veleposlanstvo ostati u Tel Avivu. (Theo Ljubić, Reuters, AFP)
Facebook Komentari