Analiza: Što zapravo govori tajna korespodencija Martine Dalić sa sastavljačima Lex Agrokora

Elektronska prepiska putem emailova, koju je danas objavio Index.hr, između Martine Dalić, potpredsjednice Vlade i stručnih konzultanata glede izrade Zakona o postupku izvanredne uprave ne donosi nove temeljne spoznaje o tom procesu, ali pruža uvid u način donošenja zakona i donosi jako značajne informacije o tom procesu koji bacaju svjetlo na važne odluke i postupke nekih osoba.

Znali smo, naime, do sada, da je Martina Dalić neslužbeno radila na zakonu sa stručnim konzultantima prije nego li je Ministarstvo gospodarstvo dalo zeleno svjetlo na njega, a potom i Hrvatski sabor. To je na koncu i ona potvrdila, a i e-mailovi od prije nekoliko tjedana koji su došli od osnivača Etičke banke i koje je objavio Index.hr, su to potvrdili „crno na bijelo“ i prije objave ove prepiske. Martina Dalić nije oformila stručnu radnu skupinu s tim stručnjacima i s njima nije potpisala ugovore o povjerljivosti. Potpredsjednica Vlade dobila je političku potporu u Hrvatskom saboru, a DORH, bar za sada, očito smatra da u tome nije bilo ničeg pravno spornog, pa ni u tome što su konzultanti naknadno dobili posao u izvanrednoj upravi Agrokora i kod savjetnika izvanredne uprave, a da je izvanredni povjerenik Agrokora bio iz te neformalne radne grupe.

Uloga Ivana Crnjca

Od konkretnih stvari iz emailova, odmah na početku valja kazati kako je bitno da je tijekom veljače 2017. Ivan Crnjac, financijski direktor Agrokora članovima neformalne radne skupine koji su radili na lex Agrokor slao službene i povjerljive podatke o financijskoj i pravnoj situaciji u Agrokoru. Bit će zanimljivo kako će sud gledati na njegovo tadašnje djelovanje: je li bio zviždač u korist javnog interesa ili je „samo“ odavao tajne poslovne informacije, što je kazneno djelo.

Jednako tako će se javnost vjerojatno podijeliti oko rečenice Martine Dalić u kojem ona Borisu Šavoriću, koji u ožujku odlazi u London na sastanak s vlasnicima PIK obveznica (vlasnici obveznica vrijednih pola milijarde eura za koje je Ivica Todorić založio svoje vlasništvo nad Agrokorom), piše da bi bilo dobro da im stavi „bubu u uho“ da kontaktiraju i državnu vlast.

Uglavnom, u tim emailovima Martina Dalić dogovara sastanke i konzultira se s neformalnom radnom skupinom u kojoj su bili Ante Ramljak i Tomislav Matić, osnivači konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz brokerske tvrtke InterCapital, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, odnosno odvjetnici Boris Šavorić i njegov partner iz ureda Toni Smrček. Vrijeme početka i sadržaj korespondencije pokazuju, za početka, da nije bilo neke davne urote o rušenju Ivice Todorića kao vlasnika Agrokora, jer prvi email datira od 22. veljače 2017., a prvi sastanak izvan Vlade se dogodio 3. ožujka u uredu Texo Managementa. Krajem veljače se kriza u Agrokoru već zahuktala, cijena vlasničke PIK obveznice za koju je Ivica Todorić založio svoje dionice Agrokora već je bila dobrano pala, kreditni rejting je već srušen do tada, a Vlada, kako vidimo, tek tada počinje aktivnije razmišljati o tome da se zakonskim putem oplete u čitavu situaciju. Tog 22. veljače Martina Dalić šalje poruku Tonćiju Koruniću, koja je zanimljiva iz više razloga: “Ima opet taj ‘slippage’ s projektom INA-HEP gdje smo jasno naučili da sistem prihvaća ono što mu se sviđa, a odbacuje ono što mu se ne sviđa ostavljajući nas da nađemo rješenje. A rješenja nema – da bi se INA kupila to se mora platiti. Tako i ovdje da bi se Agrokor oporavio to se mora platiti i jasno povući ekonomski potezi koji se moraju povući. A ekonomiji se ovdje ipak baš ne vjeruje. I tako u krug. Nightmare!”.

Protiv kupovine Ine

Kao prvo je potrebno zamijetiti kako potpredsjednica Vlade u stvari kritizira tadašnju naivnu namjeru Vlade, odnosno premijera Andreja Plenkovića da se ide u renacionalizaciju Ine, u nadi da to neće ništa koštati državu, te navodi kako će i pokušaj spašavanja Agrokora koštati državu. Naime, kao što je vidljivo iz sljedećih objavljenih emailova, prvi plan Vlade je bio da u stvari država vlasnički preuzme Agrokor i da Vlada pronađe financijska sredstva za plaćanje hitnih operativnih potreba Agrokora, plati kašnjenja dobavljačima i spriječi krizu likvidnosti. No, do kraja ožujka bit će promijenjeno devet verzija zakona, od kojih će zadnju verziju u stvari potvrditi i formirati Ministarstvo gospodarstva, a ta verzija govori o tome da se daje još jedna šansa vjerovnicima da se u idućih 15 mjeseci dogovore oko nagodbe, a država se izmiče od vlasničkog preuzimanja kompanije.

Zakon je, stoga, donesen u „minutu do 12“, nakon što se vjerovnici, pogotovo najveće banke i dobavljači, nisu uspjeli dogovoriti oko novog kredita za Agrokor, tada, zadnjih dana ožujka, pod „izvanrednom upravom“ Antonija Alvareza, kojeg su postavili financijski vjerovnici. Interesantno je i da je Martina Dalić obavijestila konzultante, tijekom ožujka, da je održala sastanak s čelnicima ruske Sberbank koji su joj kazali da im nije jasno što se događa, da su spremni nastaviti financirati Agrokor, ali ne samostalno, odnosno da zahtijevaju i da se drugi financijeri uključe. „Pravili su se oni ludi, a pravila sam se i ja luda“, napisala je tada Martina Dalić, vezano za to da ni jedni ni drugi nisu htjeli otkrivati što sve znaju i koji su im planovi. Između ostalih zanimljivih informacija iz prepiske, posebno se ističe primjedba profesora prava Petra Miladina s Pravnog fakulteta koji je ustvrdio kako je potrebno: “Proširiti kvalifikacije Povjerenika, jer prema pravilima o predstečajnom postupku povjerenika se imenuje s liste stečajnih upravitelja (čl. 23. SZ).

Tko imenuje izvanrednog povjerenika?

Izuzetno je sporno tko imenuje izvanrednog povjerenika. Odredba čl. 10., st. 2. trebala bi urediti to pitanje.” Boris Šavorić, pak to komentira, također jako zanimljivim, riječima: “Izuzetno je sporno ????? Pa što sad, neka odmah počnu pisati ustavnu tužbu ili neka predlože. Pa i mi to znamo, ali nećemo da je povjerenik s liste stečajnih upravitelja“. Indeks navodi kako su neke od primjedbi Miladina ipak prihvaćene, ali i da će Ramljak radnoj skupini proslijediti jedan značajan email Miladina, te je pitao sve ostale „Što sad?“. “Nacrt Zakona i nadalje odstupa od ključnih postavki talijanskog zakonodavnog uzora – i nema nikakav poredbenopravni uzor koji je izdržao test vremena i sudskih provjera – ponovno stoga Nacrtom Zakona izmišljamo samo nama svojstven pravni put i upuštamo se u eksperimentiranje s nesagledivim štetnim posljedicama, a o kojem se pravna struka nije ozbiljno očitovala. Republika Hrvatska izlaže donošenjem ovog Zakona nesagledivim štetnim posljedicama u odnosu na vjerovnike kvalificiranog dužnika, ali i prema dioničarima kvalificiranog dužnika”, stoji u tom emailu Miladina, ali na Ramljakovo pitanje nije bilo nekog odgovora, odnosno odgovor je bio – idemo dalje. Ustavni sud je, kao što znamo, u utorak donio odluku o tome da je lex Agrokor sukladan Ustavu, pa je preuzeti rizik u tom dijelu bio, s naknadnom pameću, opravdan, piše novac.hr.

Bunjac nakon objave mailova Martine Dalić: Da sam ja državni odvjetnik poduzeo bih neke korake već danas. Ovo na ovakav način dalje ne može ići

Facebook Komentari