Povratak sedam Splićanki s putovanja iz snova pretvorio se u horor: U Beogradu su nam ukrali robu vrijednu tisuće dolara

Ono što je trebalo biti putovanje iz snova u Velikoj jabuci, pretvorilo se pravu noćnu moru za sedam Splićanki.
Tjedan dana odmora u New Yorku, s neizostavnim razgledavanjem i upijanjem atmosfere, prijateljice su začinile i izdašnim šopingom, gdje su sebe i svoje bližnje počastile skupljim markiranim predmetima, koji su uglavnom i nekoliko puta jeftiniji preko Velike bare nego kod nas. Prepune dojmova, zaputile su se natrag prema Zagrebu, povezanim letom preko Beograda.

Budući da je razmak između dvaju letova iznosio čak osam sati, otišle su na ručak i zatim se vratile na aerodrom “Nikola Tesla” u srbijanskoj metropoli. Oduševljene uslugom i letom “Air Serbije”, već su smišljale tekst dobre recenzije i pohvala.

No, hladan tuš doživjele su kada su nakon slijetanja u Zagrebu dobile svoju prtljagu i otkrile da su brutalno opljačkane. Svih 11 kovčega stiglo im je redom oštećeno, obijenih lokota, a pojedini su bili lakši za gotovo pola prijavljene težine u odnosu na početak putovanja.

– Moja prtljaga je u New Yorku zaprimljena s crvenom navlakom, u Zagrebu sam je našla razbijenu, bez navlake, s uništenim lokotom te oko devet kilograma lakšu nego na mjerenju težine u SAD-u. Iz moje prtljage otuđeno je 90 posto kupljene robe, uključujući i dva para tenisica, kozmetika, odjeća koja je bila nova, zapakirana i s etiketom. Ukupna šteta je velika, gotovo tisuću dolara po svakoj od nas; svakako je prevelika da bi se mjerila novcem. Te stvari su bile darovi, iznenađenja, nešto po što smo u Ameriku i išli, dakle, nešto što u Hrvatskoj košta tri puta skuplje ili se uopće ne može kupiti – govori nam još uvijek šokirana Splićanka, koja je odmah sve prijavila predstavniku zračnog prijevoznika, prilažući sve račune pokradene robe te službene potvrde o razlici u težini.

Traumatično iskustvo opisala nam je i njezina prijateljica, ogorčena činjenicom da je, prema svemu sudeći, netko od zaposlenika detaljno čeprkao po njihovoj prtljazi, ali i šokirana samom spoznajom da se putnicima bilo što može podmetnuti i staviti u kovčege.

– Naša ukupna šteta iznosi između šest i sedam tisuća dolara, a o šoku koji smo doživjele nećemo ni govoriti. Netko sebi daje za pravo da pretura po prtljazi sedam putnika i otuđuje stvari. Tako je u tu istu prtljagu u tranzitu mogao staviti bilo što, pa i nešto što bi moglo ugroziti sigurnost leta i ostale putnike. Mislim da uz povećane sigurnosne mjere u zračnim lukama u cijelom svijetu to nije zanemariv podatak – napominje naša sugovornica, dodajući kako one nisu jedine oštećene s tog leta, jer se isto dogodilo i dvjema drugim putnicama iz Hrvatske.

Mjesecima od zračnog prijevoznika, kao onoga koji odgovara za uništenje, gubitak ili oštećenje prtljage, traže odštetu, znajući da za pretrpljeni šok i pokvareni godišnji odmor ne postoji financijska naknada koja bi to mogla pokriti.

No, sve što su dobile je gotovo automatizirani odgovor u kojem se “Air Serbia” ograđuje od te krađe, navodeći kako se, prema njihovim općim uvjetima poslovanja, sve reklamacije u vezi s prtljagom rješavaju na osnovi težine, a ne vrijednosti.

– Prema odredbama Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA), limit odštete iznosi 20 američkih dolara po kilogramu za komad prtljage najveće težine od 23 kilograma. Naša evidencija ukazuje na to da ste se prijavili na let u New Yorku s jednim komadom prtljage težine 22 kilograma, a po dolasku na zagrebački aerodrom težina mu je iznosila 15,8 kilograma. U skladu s tim, spremni smo vam ponuditi, bez ugrožavanja ostalih prava, iznos od 101 eura za artikle koje ste prijavili kao ukradene na osnovi razlike u težini – navodi se u odgovoru srbijanske kompanije upućenom jednoj od pokradenih prijateljica, uz dodatak kako određeni dio gubitka možda pokriva njezino putno osiguranje.

Drugoj su, primjerice “dodijelili” 84 eura jer je razlika u težini kovčega iznosila pet kilograma. Istražujući forume i iskustva ostalih putnika, može se naslutiti kako takvi incidenti nisu rijetkost kada govorimo o “Air Serbiji”. Beogradski dnevni list “Kurir” objavio je članak o identičnom iskustvu Kaline Kovačević, srpske glumice koja je letjela iz Beograda u Crnu Goru.

– Uredno sam predala kovčeg na aerodromu u Beogradu. Sletjela sam u Tivat i uzela ga. Sadržaj je bio ispremiješan, a pola stvari je pokradeno! Vidjela sam svoj kovčeg na aerodromu kako ga iskrcavaju i predaju nama putnicima. Lopov je s beogradskog aerodroma, netko tko ima pristup prtljazi na aerodromu! Što je s kamerama na aerodromu? Tko će odgovarati? – pitala se ta glumica na svom Twitteru, što su prenijele te dnevne novine, kao i dio informacija sa službenih mrežnih stranica “Air Serbije”, gdje navode kako većina polica osiguranja pokriva gubitak na osnovi vrijednosti imovine, dok je u avioindustriji uobičajena samo ograničena odšteta po osobi.

Dr. Bolanča: Zračni prijevoznik je odgovoran

Prema srbijanskim pozitivnim propisima koji su usklađeni s Montrealskom konvencijom, zračni prijevoznik odgovara za uništenje i gubitak kao što su opljačkane stvari iz prtljage ili oštećenje predane prtljage, ako se događaj koji je uzrokovao tu štetu dogodio na zrakoplovu ili u razdoblju dok je ona bila kod prijevoznika.

– Međutim, ako je učinjena šteta rezultat namjere ili krajnje nepažnje zračnog prijevoznika, njegovih namještenika ili agenata, prijevoznik se neće moći pozivati na ograničenje odgovornosti, osim ako dokaže da je njegov namještenik ili agent (čijom je namjerom ili krajnjom nepažnjom šteta učinjena), radio izvan svojih ovlasti. Ako žele da zračni prijevoznik odgovara neograničeno, putnici moraju dokazati namjeru ili krajnju nepažnju prijevoznika, njegovih namještenika ili agenata – pojašnjava prof. dr. Dragan Bolanča, stručnjak za pomorsko i općeprometno pravo.

Treba dodati i kako je odgovornost zračnog prijevoznika za štetu na predanoj prtljazi ograničena na iznos od otprilike 8700 kuna po putniku. Prof. dr. Bolanča kaže kako putnici u trenutku predaje prtljage prijevozniku mogu dati posebnu izjavu o svom interesu na njezinu predaju na odredištu, te za to platiti posebnu naknadu. U tom slučaju prijevoznik odgovara do deklarirane vrijednosti, osim ako dokaže da je stvarna vrijednost niža od izjavljene, piše Slobodna.

Facebook Komentari