Europska komisija objasnila Vladi: Hrvatski gospodarski rast usporen zbog nekorištenja EU fondova i Agrokora

Europska komisija korigirala je svoj izračun rasta hrvatskog BDP-a u prošloj, 2017., godini s 3,2 posto (koliko je računala još u prethodnoj, zimskoj ekonomskoj prognozi) na 2,8 posto. Objavljeno je to danas u sklopu proljetnih ekonomskih prognoza EK za svih 28 država članica Europske unije, piše Večernji.

Uzrok usporavanja gospodarskog rasta u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija vidi u “značajnom padu u korištenju investicijskih fondova EU, posebno u javnom sektoru”, kao i u krizi kompanije Agrokor. Slabija industrijska proizvodnja znači i usporavanje izvoza robe, koje je započelo krajem prošle godine i nastavilo se u prvim mjesecima ove. Istovremeno, privatna potrošnja i dalje čvrsto raste, a postoje i signali da će ova turistička sezona biti ponovno snažna. Zahvaljujući ulaganjima u hotele, rastu turistički dolasci izvan glavne sezone, primjećuje EK. No, udio uvozne robe i dalje doprinosi umanjenju rasta BDP-a. Drugim riječima, da Hrvati troše ono što sami proizvedu, umjesto onoga što uvezu, hrvatski BDP bio bi znatno veći.

Komisijina ekonomska prognoza i dalje, kao i zimus, predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto u ovoj i 2,7 posto u 2019. godini. U idućoj će godini hrvatsko gospodarstvo ponovo biti na razini prije krize. Raste zaposlenost, rastu i plaće, pa Komisija predviđa da će se iseljavanje radne snage iz Hrvatske usporiti.

Puni učinci prošlogodišnjeg rasta plaća u javnom sektoru počinju se vidjeti ove godine. Stopa nezaposlenosti u konstantnom je padu: 11,1 posto 2017., 9,6 2018., 8,5 posto 2019. godine, što je značajno u usporedbi s 17,2 posto u 2014. godini. Rizici za neostvarenje ovakve prognoze i dalje leže u mogućnosti da restrukturiranje Agrokora ne prođe dobro kako se zamišlja.

Uspješan ishod tog restrukturiranja, u kojem se tek treba dogodiit nagodba vjerovnika, može povećati proizvodnju i ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača, piše u analizi Komisiji. No, neuspješan ishod može rezultirati financijskim i operativnim poremećajima.

Javne financije nastavljaju se poboljšavati, uočava Komisija, navodeći da je u 2017. zabilježen proračunski suficit u visini 0,8 posto BDP-a. To je rezultat i snažnog rasta proračunskih prihoda uslijed oporavka rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda. I na kraju, Komisija predviđa da će se udio javnog duga i dalje smanjivati “unatoč plaćanju predujma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019.”. Preciznije, prognozira se smanjenje javnog duga sa 78 posto BDP-a u 2017., na 73,7 posto u 2018. i 69,7 posto u 2019. godini, piše Večernji.

Facebook Komentari