Predsjednica RH: Dobar je prijedlog o formiranju međunarodnog povjerenstva za utvrđivanje broja žrtava u Jasenovcu

U emisiji Hrvatskog radija “S predsjednicom izvan protokola” urednik i voditelj Ivica Ružičić o brojnim aktualnostima posljednjih dana razgovarao je s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović.

Komentirajući odnose Hrvatske i Srbije, posebno nakon incidenta u srbijanskoj Narodnoj skupštini, koji je izazvao osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, predsjednica je rekla da ne može biti zadovoljna stanjem odnosa dviju država. Godinama i mjesecima radili smo na posjetu predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj i na konkretnim mjerama koje trebaju ići u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dviju država koje se vuku godinama, kazala je predsjednica i istaknula kako je zabrinuta što se nakon Šešeljevih prijetnji nitko na to u Srbiji nije osobno osvrnuo niti osudio.

Moram izraziti i svu potporu koju će Hrvatska i nadalje pružati hrvatskom narodu izvan domovine, pa tako i hrvatskoj zajednici u Srbiji u ostvarivanju njihovih legitimnih prava, rekla je predsjednica.

Šešelj i Vulin su unutarnje pitanje Republike Srbije

Naglasila je da su i Šešelj i Aleksandar Vulin unutarnje pitanje Republike Srbije, s tim da je pitanje Vulina malo drugačije jer je on ministar u Srbiji te njegove riječi nose težinu.

Predsjednica je istaknula i da su se nakon posjeta predsjednika Aleksandra Vučića dogodili pozitivni pomaci. Moramo priznati da je on za hrvatsku manjinu u Srbiji učinio nešto i želim da nastavimo tim putem. Ono što je bitno je i da riješimo pitanja nestalih, a i ostala zaostala pitanja iz Domovinskog rata, uključujući pitanje univerzalne jurisdikcije. To se može riješiti samo dijalogom i razgovorom, dodaje.

Navodeći da joj je posljednji premješteni ured bio u Šibensko-kninskoj županiji, predsjednica je rekla da i u toj županiji živi određeni postotak srpske manjine u Hrvatskoj. U razgovoru s njima, ne samo u službenom razgovoru, mnogo mi je ljudi prilazilo i zahvaljivalo. Osjeća se da su ljudi prodisali, da im je lakše. I Tomislav Žigmanov mi je rekao da je Hrvatima u Srbiji lakše kada su odnosi među državama relaksirani, kada nisu napeti.

Govoreći o svojim susretima s predstavnicima Srba u Hrvatskoj, izjavila je da su teme najčešće o zapošljavanju, odlasku mladih, struji, vodi i slično. Naglasila je da se radi na tome da se struja uvede do kraja godine ne samo u one zaseoke gdje je srpsko stanovništvo nego i na npr. otoku Žirju.

Predsjednica: Posjet Srbiji mora se dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak

Odgovarajući na pitanje hoće li ići u uzvratni posjet Srbiji predsjednica je rekla da ni od čega ne odustaje. Na političarima je da pokažu odgovornost da ne ulaze u daljnju spiralu verbalnog nasilja. Ja sam se na taj posjet obvezala i vjerujem da će se dogoditi. Međutim, on se mora dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak. Prije svega, meni je pitanje nestalih ključno pitanje prema kojem se postavljam ne samo kao predsjednica nego kao žena i majka.

Navodeći što sve smatra pozitivnim rezultatima Vučićeva posjeta Hrvatskoj predsjednica je rekla: Ljudi u Hrvatskoj osjećaju se lakše. Kažu mi da moramo nastaviti ovim putem. Osim toga, sastali su se ministri pravosuđa da bi raspravili o univerazlnoj jurisdikciji. Predsjednik Vučić primio je predstavnike hrvatske manjine u Srbiji i udruge naših nestalih. Isto to sam i ja učinila. Duboko suosjećam i s onim srpskim majkama koje traže svoje najmilije. Osim toga, našli su se i ministri prometa. Razgovarali su o rekonstrukciji pruge Zagreb – Beograd. Pozdravljam i to što je Hrvatska gospodarska komora, unatoč svemu što se događa, otvorila svoj ured u Beogradu, rekla je predsjednica i dodala – kao što vidite, ne možemo govoriti o nekom prijateljstvu između država, ali dobrosusjedski odnosi su nužni.

Na pitanje hoćemo li u Hrvatskoj dočekati samo jednu kolonu komemoracije u Jasenovcu, kazala je da, nažalost, pitanja iz prošlosti, iz 2. svjetskog rata i ideološka pitanja još dominiraju našim javnim prostorom. Jasenovac, kao i neka druga mjesta stratišta u Hrvatskoj i drugdje, imaju posebno mjesto.

“U Jasenovac sam odlazila sama jer želim u tišini odati počast”

Razlog zašto sam odlazila uvijek sama odati počast žrtvama jest upravo zato što želim biti sama u tišini, razmišljati o obiteljima tih žrtava. Jasenovac je mjesto na kojem su se dogodili strahoviti zločini i nitko to u Hrvatskoj ne poriče. Da je meni netko stradao u Jasenovcu, ja bih bila ljuta na sve političare da se to pitanje uopće politizira. S time trebamo stati. Zato sam do sada odavala pijetet u tišini. To nije usmjereno protiv Vlade i službene komemoracije. Pozivam stoga sve, Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da iduće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se žrtvama, izjavila je predsjednica.

“Dobar je prijedlog o formiranju međunarodnog povjerenstva za utvrđivanje broja žrtava u Jasenovcu”

Govoreći o tome da je dugo razmišljala kako riješiti pitanje Jasenovca istaknula je kako smatra dobrim prijedlog Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnog povjerenstva. Modernom forenzikom točno se može utvrditi broj žrtava te kakva je istina i što se događalo u Jasenovcu. Ne samo do 1945., već i poslije, dodaje.

Na pitanje može li pozdrav “Za dom spremni” biti katkad dopušten ili mu u RH nema mjesta, odgovorila je među ostalim: Ne bih ja o tome spekulirala. Mislim da je ovo izvješće koje je izdalo povjerenstvo za suočavanje s prošlošću dobar temelj. Smatram da to treba prepustiti u ruke pravnika i stručnjaka, da se donese odgovarajuće rješenje.

Komentirajući potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta, rekla je da je to dobra vijest. To je strateški projekt koji nije samo povezivanje teritorija RH nego i EU-a. Tom je prigodom izjavila i da je ona dužnosnicima u BiH poručila da će RH poštovati sve konvencije o pravu mora. Nikakva namjera nije bila osujetiti BiH neškodljiv prolazak prema otvorenom moru, izjavila je predsjednica.

Osvrnuvši se na jučerašnju odluku britanskog suda o izručenju Ivice Todorića kazala je da iako je riječ o prvostupanjskoj presudi, misli da je to dobro te se tako pokazalo povjerenje da nitko u Hrvatskoj neće biti žrtva nekog političkog procesa, odnosno da se može očekivati fer suđenje.

Govoreći o blokiranima, istaknula je da postoji niz mjera za rješavanja nihova problema. Ako imate više od 110.000 ljudi koji imaju dug ispod 10.000 kuna, znači da je riječ o obiteljima koje su se našle u takvoj situaciji, a ne o nekim manipulacijama.

Predsjednica je govorila i o mjerama demografske politike, a potvrdila je i da ima dobre odnose s Vladom RH. Najmanje što želim su sukobi, kazala je.

Na pitanje hoće li se kandidirati za još jedan mandat, rekla je da se još mora usredotočiti na sadašnji mandat i ono što je dio njezina predizbornog programa.

Facebook Komentari