Kancelarka Angela Dorothea Merkel: “SR Njemačka se sučeljava s novim oblikom protužidovskog raspoloženja“

Njemačka kancelarka Angela Dorothea Merkel

Kancelarka Savezne Republike Njemačke, Angela Dorothea Merkel danas je rekla u razgovoru za izraelsku televiziju da neki izbjeglice s Bližnjeg istoka i drugi imigranti koji u SR Njemačku dolaze iz arapskih zemalja donose protužidovska stajališta.

U razgovoru za izraelski kanal 10 News, njemačka kancelarka Angela Dorothea Merkel je rekla da SR Njemačka proživljava “novu pojavu u kojoj izbjeglice i drugi ljudi arapskog podrijetla dolaze u zemlju s različitim oblicima protužidovskih stajališta”, prenosi njemačka novinska agencija DPA.

U SR Njemačkoj je zadnjih tjedana bilo više napada uperenih na Židove, a najnoviji slučaj zbio se u utorak u okrugu Prenzlauer Berg u Berlinu kada je Arapin napao mladića koji je nosio židovsku kapicu (kipa) i dobacivao mu “Yahudi”, što na arapskom znači Židov, iako mladić uopće nije bio Židov već izraelski Arapin.

Kancelarka Angela Dorothea Merkel je govorila i o starijim oblicima antisemitizma u SR Njemačkoj i kazala da policija mora 24 sata čuvati dječje vrtiće i škole za židovsku djecu kao i sinagoge, a to je poražavajuće.

Njemačka kancelarka rekla je da planira posjetiti Državu Izrael kasnije tijekom ove godine i da ondje želi razgovarati o mirovnim pregovorima s Palestincima.

“Politika naseljavanja nimalo ne pomaže prema rješenju dvije države”, rekla je misleći na izraelsku i buduću palestinsku državu, prenosi britanska novinska agencija Reuters.

Država Izrael  osnovana je 14. svibnja 1948. godine u Tel Avivu.

Sreća za Židove bila je katastrofa za Palestince. Oko 700.000 ih je ili pobjeglo ili je zbog terorističkih djelovanja protjerano iz nove države. Do danas je taj broj narastao na više od pet milijuna izbjeglica i njihovih potomaka.
Kancelarka Angela Dorothea Merkel je govorila i o starijim oblicima antisemitizma u SR Njemačkoj i kazala da policija mora 24 sata čuvati dječje vrtiće i škole za židovsku djecu kao i sinagoge, a to je poražavajuće
Razlog tome je Arapsko-izraelski rat 1948. godine znan i kao Izraelski rat za neovisnost, u kojem se Država Izrael obranila od agresorskih armija Egipta, Sirije, Transjordanije, Libanona, Iraka, Saudijske Arabije i Palestine te neregularnih paravojnih formacija, također agresorskih jedinica Džihadističke armije i Arapske vojske oslobođenja i stranih dragovoljaca iz Muslimanskog bratstva, Jemena, Pakistana i Sudana koje su svi zajedno napali Državu Izrael, a izraelska apsolutna vojna pobjeda u tom Izraelcima nametnutom agresorkom ratu protiv njihove zemlje izazvao je masovni egzodus Palestinaca iz područja koja su danas izraelska.

Mirovni pregovori između Palestinaca i Izraelaca zamrznuti su od 2014. godine.

Palestinci i dalje ustraju u svom pravu na povratak na izraelski teritorij, što Država Izrael odlučno odbija smatrajući kako bi to značilo uništenje židovske države. Broj Židova i Arapa koji žive na području povijesne Palestine između Sredozemlja i rijeke Jordana otprilike je jednak i iznosi oko 6,5 milijuna.
Mirovni pregovori između Palestinaca i Izraelaca zamrznuti su od 2014. godine.
Država Izrael Zapadnu obalu Jordana drži pod svojom upravom više od pedeset godina i danas ondje živi gotovo 600.000 židovskih doseljenika.
Višestruki pokušaji da se rasplete izraelsko-palestinski sukob dosad nisu dali rezultate. Problem kompliciraju i podjele među Palestincima. U posljednjem desetljeću Država Izrael je triput ratovala s radikalnim proiranskim terorističkim Hamasom koji kontrolira Pojas Gaze.
U izraelsko-arapskom sukobu živote je dosad izgubilo 23,5 tisuća izraelskih vojnika i civila. Šest bliskoistočnih ratova vodilo se od 1948. godine, a dvije palestinske intifade, ustanci, odnijele su i tisuće palestinskih života. (Theo Ljubić, DPA, Reuters, 10 News)
Share This Article