“U Washingtonu je pozitivno ocijenjena naša objava podataka za prošlu godinu. No kako doma, tako i u Washingtonu nije mi namjera stvarati euforiju”, istaknuo je za Dnevnik ministar financija Zdravko Marić, koji s izaslanstvom sudjeluje na zasjedanju MMF-a.
“Ovdje sam vrlo jasno komunicirao da Vlada ostaje ustrajna u tome da tim putem nastavimo i dalje – fiskalna politika usmjerena i u funkciji gospodarskog rasta, zapošljavanja i dizanja standarda hrvatskih građana. Agencije kreditnih rejtinga od nas očekuju nastavak strukturnih reformi”, dodao je.
“Fiskalnu politiku vidimo kroz čvrstu, odgovornu kontrolu rashodne strane proračuna, dakle racionalno trošenje proračunskih sredstava, a sav višak prihoda, sve porezne prihode koristiti za smanjivanje duga, što se i vidi protekle dvije i pol godine te naravno novi krug poreznog rasterećenja”, rekao je.
“Kao što je bio slučaj i prije dvije godine, tako i sada, uzet ćemo si neko određeno vrijeme, ne predugo, kako bismo ponovno napravili jednu sveobuhvatnu analizu i cjelovitim pristupom ponovno prionuli radu na poreznom sustavu. I građani i gospodarstvenici mogu od početka iduće godine očekivati novi krug poreznog rasterećenja. U ovom trenutku je prerano govoriti o svim detaljima. Bit će naglasak na izravnim porezima, prije svega porezu na dobit. To je sve još podložno našim analizama i odlukama. Računam da će,mo do ljeta imati puno jasniji stav – kako bismo zamisli proveli u dijelo nakon ljetna stanke Hrvatskog sabora”, naglasio je.
Kamo s viškom u državnoj blagajni?
Kako će suficit državnog proračuna utjecati na buduće ocjene kreditnog rejtinga – pitanje je kojim se bave analitičari nakon što je objavljeno da je hrvatska država prošle godine prvi put više zaradila nego potrošila.
I udio javnog duga u BDP-u pao je na 78 posto, najnižu razinu od 2012. Dobrim rezultatima pohvalio se premijer Andrej Plenković koji je istaknuo da je to potvrda odgovorne fiskalne politike.
U Washingtonu je počelo proljetno zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda, koji je uoči sjednice objavio procjene globalnoga gospodarskog rasta. Hrvatskoj predviđaju rast gospodarstva od 2,8 posto, a sljedeće godine usporavanje na 2,6 posto. Inflacija bi trebala iznositi jedan i pol posto, što je više od procjene u listopadu. Snizili su i procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti – na 12 posto, a u 2019. očekuju njezin pad na samo 11,2 posto.