Peruško na saborskom odboru: Mi nemamo problem da ćemo otpuštati, mi imamo problem da posla ima, a nema ljudi

Saborski Odbor za gospodarstvo održalo je tematsku sjednicu, na kojoj su bili i potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i izvanredni povjerenik Vlade Republike Hrvatske u Agrokoru, Fabris Peruško, prenosi N1.

Izlaganje Martine Dalić

Ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade, Martina Dalić, govorila je na početku sjednice, i članovima Odbora iznijela sažetak rada izvanredne uprave. Istaknula je da je odluka Vlade da se osnuje izvanredna uprava zapravo kontrolirala kriza u Agrokoru, odnosno njezin utjecaj na hrvatski gospodarski sustav.

Podsjetimo, Dalić je u utorak na sastanku ministara susjednih država rekla kako su oni upoznati s rezultatima izvanredne uprave u Agrokoru i kako je napravljen velik iskorak u donošenju konačne nagodbe.

Rekla je i da ne treba špekulirati o tome tko će biti budući vlasnici Agrokora, ali kako i to neće biti banke koje nemaju dugoročne interese držati udjele u kompanijama iz sustava.

Na sjednici saborskog Odbora za gopodarstvo Martina Dalić bila je i u veljači, u društvu ondašnjeg izvanrednog povjerenika koji je u međuvremeno podnio ostavku.

Peruškovo izlaganje

Nakon ministrice govorio je novi izvanredni povjerenik za Agrokor, Fabris Peruško, koji je na početku svoga izlaganja kazao da su prije točno sedam tjedana on i pomoćnica Irena Weber imenovani na svoje funkcije. Istaknuo je da je glavni cilj izvanredne uprave u Agrokoru postizanje nagodbe, kao i vraćanje Sberbanka pregovorima, te da je jedan od ključnih datuma dosad bio onaj 10. travnja, kad je potpisan načelni sporazum o nagodbi. “Po potpisivanju sporazuma nastavili smo raditi na tekstu finalnog teksta nagodbe”, rekao je Peruško i ukratko predstavio Odboru potpisani načelni sporazum nagodbe.

80 milijuna eura je najviši iznos graničnog duga koji može biti isplaćen tražbinama, istaknuo je Peruško na Odboru.

“Svi ugovori o radu zaposlenika će biti preneseni u novu grupu. Maksimalnu zaposlenost koja je očuvana u postupku izvanredne uprave, namjeravamo očuvati i dalje”, rekao je na kraju svoga izlaganja Peruško, izrazivši uvjerenje da će se proces završiti nagodbom.

Pitanja članova Odbora

Znate li, gospođo Dalić, koliko će HBOR izgubiti od 400 milijuna kuna koje ste vi odobrili 3 mjeseca prije nego što je cijeli postupak krenuo, upitao je ministricu Gordan Maras.

Nikola Grmoja pitao je o potraživanjima državnih institucija, kao i ima li Vlada na jednom mjestu pregled tih tražbina, postoji li strategija i koliko će se tražbina otpisati.

Imate ih i vi, popis prijavljenih tražbina, odgovorila je Dalić.

Jedino uspješno poslovanje nove grupacije u budućnosti može osigurati povratak dijela potraživanja kompanije. Nažalost, neće uspjeti vratiti nikad sve, jer je teško dignuti vrijednost kompanije na tako veliki nivo, rekao je Peruško.

Franjo Lucić spomenuo se početka krize u Agrokoru. “Mogu sa sigurnošću u svoje ime konstatirati i biti ohrabren ovim prijedlogom nagodbe, da će to ipak uspjeti. Naravno, u tom vremenu bilo je puno skeptika koji nisu vjerovali u to i upravo ta nekolicina je izostala iz današnje rasprave, koja je bila na sastanku s bivšim povjerenikom koji nije više ovdje. Današnja rasprava bila je gospodarska, a ne politička”, rekao je Lucić. “Je li moguće i hoće li Vlada imati ikakvog utjecaja ili možda postoji neki dogovor kako da oni kao vlasnici tvrtke Agrokor u suradnji s Vladom iznađu najbolje rješenje, jer znamo da banke neće i ne žele biti vlasnici Agrokora, da se pokuša zajedničkim razmišljanjem pronaći najbolje rješenje, a da ne bi u želji da što prije dođu do kapitala počeli rasprodavati imovinu. Je li moguće da to postanu tvrtke iz Hrvatske? To je najbitnije za one ljude koji će ostati u Agrokoru i to je najbitnije za njihovu budućnost – opstojnost same kompanije”, rekao je Lucić.

Joško Klisović upitao je o sudbini državnih tvrtki koje isto imaju potraživanja prema Agrokoru.

Temeljno načelo koje su dogovorili vjerovnici o naplati i utvrđivanju sustava naplate ovise o kvaliteti kolaterala. Na neke institucije koje nemaju kolaterale će u odnosu na te tražbine biti postupano kao i u odnosu na druge vjerovnike koji nemaju instrumenata osiguranja. One državne institucije koje se u ovom postupku pojavile kao dobavljači su također tijekom trajanja postupka imale mogućnost sudjelovati u svim mehanizmima naplate koji su postojali za dobavljače i ta su svoja prava i mogućnosti koristili u skladu sa svojim mogućnostima, rekla je Dalić.

Kakav je status mirovinskih fondova, koliko će oni izgubiti, budući da su izgubili prvenstvo naplate i jeste li kontaktirali gospodina Peruška prilikom pisanja lexa Agrokor?, upitao je Đujić ministricu Martinu Dalić.

Mislim da mirovinski fondovi nisu vjerovnik u postupku izvanredne uprave, tako da nisam dobro shvatila pitanje. Kazali ste da su zajedno s malim dobavljačima izgubili.. Najmanji dobavljači koji imaju promet manji od 1,5 milijuna kuna naplatili su svoja potraživanja u cijelosti. Ostali su naplatili u postocima o kojima je govorio izvanredni povjerenik. Ovo mi je prvi glas da mislite da je netko od dobavljača izguran iz prvenstva naplate, jer upravo se cijeli postupak radi s drugačijim ciljem i u tom je smislu jedinstven u našem pravnom okviru, jer omogućava isplatu u tijeku postupka, rekla je Dalić.

Ispričavam se, ministrice, mislio sam na dioničare, rekao je Đuić.

Postupak izvanredne uprave u Agrokoru pokrenut je jer je cijeli sustav Agrokora bio u blokadi, a tražbine su iznosile više od tri milijarde. Činjenica da je sustav bio u blokadi i da je zatraženo otvaranje ovog postupka i da ga je sud otvorio pokazuje da se cjelokupni sustav Agrokora suočio sa stečajnim i predstečajnim razlozima i cijeli ovaj slučaj ima osobinu stečajnog, odnosno predstečajnog postupka. Stoga, ovaj postupak znači i naplatu kreditora i naplatu njihovih tražbina, koji iznosi 57 milijardi kuna. Dioničari i vlasnici naplatit će se u onoj mjeri nakon što se naplate kreditori. U naplati ovih tražbina, ukoliko ostane vrijednosti, onda će ona pripasti dioničarima. Mi smo na početku ovoga procesa govorili i u javnosti su se razvijale teze i ja sam ih morala razuvjeravati da je cijeli ovaj proces ustvari zasnovan i motiviran time da se očuva položaj dioničara. Pa smo tumačili da se radi o stečajnom postupku i da je sustav bio suočen s ovim postupkom, rekla je Dalić.

Ministrica Dalić kratko je odgovorila na pitanje Đuića i kazala da nije prilikom pisanja lexa Agrokor kontaktirala Peruška.

Zaposlenicima Agrokora su plaće povećane, otkako je tamo došla izvanredna uprava, kazao je Peruško.

Saša Đuić komentirao je slučaj savjetnika, zbog kojega je na kraju otišao Ante Ramljak. Đuić je upitao Peruša što misli o angažiranju savjetnika i je li mu išta sporno u angažiranju tvrtke u kojoj je radio prije dolaska u Agrokor. Upitao ga je i za eventualne nagrade po završenom poslu i u kojem bi iznosu one bile.

Prva grupa savjetnika uključuje savjetnike koji su radili na pripremanju same nagodbe. Moramo angažirati nekoga tko će provjeriti da je model koji smo predstavili vjerovnicima, kako bi oni potvrdili da je pravilno napravljena, kako bi zaštitili vjerovnike. Vjerovnici su izrazili želju da sami izaberu savjetnike koji će na određeni način pregledati ono što je izvanredna uprava s novom grupom savjetnika napravila. U toj grupi savjetnika od sedam savjetničkih timova se nalazi i kompanija u kojoj sam ja prestao raditi 2013. godine, radi se o McKinseyju, koji je međunarodna vodeća strateška kompanija i mislim da je benefit da sudjeluje u sklapanju nagodbe za vjerovnike i to u vrlo uskom segmentu. Radi se o čistoj slučajnosti da je vjerovničko vijeće njih stavilo, a da sam ja imao povijest rada tamo, rekao je Peruško, dodavši da je teško da će se dogoditi da netko nekad neće raditi u nekoj od konzultantskih tvrtki.

Mostov Tomislav Panenić upitao je ostaju li zaposlenici na svojim radnim mjestima ili će biti raspoređeni na drugi način.

Dogovor s dobavljačima postignut je nakon detaljnog pregleda plana za Konzum za sljedećih pet godina, kako bi bili uvjereni da je plan konzervativan, realan i da će se ostvariti, rekla je Irena Weber.

Što se tiče pitanja o radnim mjestima, mislim da smo komunicirali prije tjedan ili dva da je u Agrokoru broj radnika negdje oko 2,5 tisuće manje i sad je u cijelom koncernu negdje oko 50 tisuća zaposlenih. Ono što je bitno naglasiti je da zbog industrija u kojima Agrokor posluje, to su maloprodaja, proizvodnja hrane i poljoprivreda, naš poslovni model je fokusiran i ovisi o modelu na koji funkcionira hrvatsko gospodarstvo. Mi smo sezonalna kompanija i zbog toga imamo problem s pomanjkanjem radne snage. U ovom trenutku postoji u Agrokoru brojna potreba za radnicima i radnika u Hrvatskoj nema. Mi nemamo problem da ćemo otpuštati, mi imamo problem da posla ima, a nema ljudi, rekao je Peruško, dodavši da će se u ugovor o nagodbi ugraditi i klauzula prijenosa prava radnika, kako bi se i taj element osigurao.

Bivši ministar poduzetništva i obrta, Darko Horvat, upitao je Peruška smatra li da će do nagodbe doći u zadanom roku te da ona hrvatske porezne obveznike neće koštati ni kune.

Vjerujem da ćemo postupak okončanja nagodbe dovesti u zakonski predviđenom roku, znači do 10. srpnja. Što se tiče pitanja o teretu za porezne obveznike, Vlada je ovim zakonom omogućila okvir u kojem se vjerovnici mogu između sebe dogovoriti na koji način riješiti svoja dugovanja prema Agrokoru i riješiti razdoblje u kojem se moraju dogovoriti. Ova kompanija može vratiti vrijednost vjerovnicima samo ako uspješno posluje u budućnosti, ona nema nikakvu fizičku imovinu koja se može prodati. Zakon je omogućio okvir da se vjerovnici među sobom dogovore i zbog toga ne vidim nikakvu mogućnost na koji način bi porezni obveznici sudjelovali u ovom procesu ili plaćali bilo koji dio ovog procesa, rekao je Peruško.

Darinko Kosor istaknuo je da su tri tvrtke, jedna od kojih je i Agram, nezadovoljne načelnim sporazumom. Ako neka tvrtka bude sporila pitanje jamstava, ruši li se onda cijeli sporazum i kako će se oni postaviti u tom slučaju?, upitao je Kosor i dodao da su druge dvije kompanije su Adris i Franck, rekao je Kosor.

Domagoj Hajduković je upitao zašto Franck i neke druge kompanije nisu dobile izvješće o Agrokoru, a Peruško je odgovorio pročitavši pismo prokuristice Kraša, Marice Vidaković, koje mu je uputila, a u kojem, između ostaloga, piše i da insinuacije da pojedine kompanije nisu uključene u koordinaciju dobavljača i rješavanje problema, među kojima je spomenula i Franck.

Ja ne stvaram iluziju da će nagodba biti postignuta sa sto posto glasova. Mi kao izvanredna uprava ne možemo podnijeti teret krivih poslovnih aranžmana u prošlosti. Naša uloga je da tijekom ovog procesa osiguramo dobavljačima koji su imali dugove da ovaj period prođu sa što manjim otpisima. Svi dobavljači Agrokora su u godinu dana imali dovoljno vremena da, ako je njihovo poslovanje bilo preizloženo prema Agrokoru, prilagode i svoju tržišnu poziciju, da se fokusiraju na druge kompanije, ali i ako su njihovi poslovni potezi doveli do toga da su financirali Agrokor, da su promijenili svoju poziciju. Ali ne možemo očekivati da ovaj proces riješi vlasničku strukturu pojedinih kompanija. Ovaj proces dovest će do toga da će se vlasnička struktura Agrokora promijeniti, rekao je Peruško.

Domagoj Hajduković kritizirao je vrijeme kad je izvješće dostavljeno Odboru za gospodarstvo. Naime, Odbor je odluku o sjednici donio 11. travnja, a izvješće su dobili 16. travnja. “Zašto? Vjerojatno da se malo manje dobro pripremimo. Previše narativa, premalo činjenica”, rekao je Hajduković, dodavši da bi volio vidjeti jasne financijske pokazatelje.

Adris i Franck, Adris u potpunosti, a Franck velikim dijelom, bili uključeni u kreditiranje Agrokora kao institucije i njihova tražbina se tretira kao tražbina financijskih institucija, odnosno kao da su banka. Nisu oni u tome deprivilegirani. Razumijem nezadovoljstvo, ali to je posljedica povijesnih poslovnih odnosa koje su te dvije kompanije imale s Agrokorom i tu izvanrendna uprava nije nikoga deprivilegirala. Agram trenutno osporava jamstva. Izvanredna uprava je u postupku prijavljivanja tražbina priznala tražbine koje u sebi sadržavaju jamstva. Mi smo dobili pravna mišljenja, kojima su ta jamstva valjana i shodno tome smo postupili. Svaki od naših vjerovnika ima pravo da osporava tražbinu drugog vjerovnika i to je ono što trenutno Agram radi i u taj dio procesa se mi kao izvanredna uprava ne možemo miješati, rekao je Peruško.

Facebook Komentari