Unatoč anglo-američko-francuskom napadu na vojna i kemijska postrojenja Sirije, ostaju i dalje otvorena pitanja o američkoj strategiji u toj bliskoistočnoj zemlji

Zapadne zemlje priopćile su da je svrha napada bila spriječiti nove sirijske napade kemijskim oružjem nakon napada plinom u Doumi 7. travnja u kojemu je ubijeno između šezdeset i stotinu ljudi, među kojima je mnogo male djece. One za taj napad optužuju sirijsku Vladu. Na fotografiji je raketni udar na Siriju s američkog raketnog razarača USS Donald Cook (DDG-75)

Prije nešto više od godine dana predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald John Trump naredio je raketni napad na sirijsku Vladu zbog kemijskog napada protiv vlastitog naroda.

Brojni glasovi diljem američkog političkog spektra poduprli su najnoviju akciju Donalda Johna Trumpa, ali i kritizirali nedostatak šire američke strategije u Sirijskoj Arapskoj Republici koja bi mogla okončati sedmogodišnji rat, s ili bez Bashara Hafeza al-Assada.

Dennis B. Ross, koji je bio savjetnik za Bližnji istok bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, kaže da će zračni napadi neznatno utjecati na ukupnu situaciju u Sirijskoj Arapskoj Republici. U Trumpovu pristupu, kaže on, “ne radi se o ravnoteži snaga u Siriji. Radi se o Islamskoj državi i odvraćanju al-Assada od korištenja kemijskog oružja”. “Napadi bi mogli uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Vladimiroviča Putina da zaustavi al-Assada u korištenju kemijskog oružja, budući kako je jasno da se mi povlačimo iz Sirije. Napadi ne mijenjaju tu činjenicu”

Komentatori propituju poruku iza posljednjih napada, koji su signalizirali kako zapadni saveznici neće dopustiti da upotreba kemijskog oružja prođe nekažnjeno, ali su neodlučni kada je riječ o snažnijem angažmanu, iako režim u Damasku puno više Sirijaca ubija bombama bačvama koje baca iz letjelica.

“Da bi dugoročno uspjeli, potrebna nam je sveobuhvatna strategija za Siriju i cijelu regiju”, kaže republikanski senator John Sidney McCain, prenosi britanska novinska agencija Reuters.

“Zračni udari koji nisu dio neke šire strategije možda su nužni, ali oni sami neće ostvariti američke ciljeve na Bližnjem istoku”, rekao je John Sidney McCain, koji je prije godinu dana zazivao agresivniju akciju koja bi onesposobila vojsku Bashara Hafeza al-Assada.

Donald John Trump je jasno dao do znanja da želi vratiti oko 2000 američkih vojnika iz Sirijske Arapske Republike uključenih u kampanju protiv takozvane Islamske države, a njegova administracija prekinula je pružati potporu sirijskim pobunjenicima, što dokazuje njegovu želju da se povuče iz te zemlje.

“Zračni udari koji nisu dio neke šire strategije možda su nužni, ali oni sami neće ostvariti američke ciljeve na Bližnjem istoku”, rekao je John Sidney McCain, koji je prije godinu dana zazivao agresivniju akciju koja bi onesposobila vojsku Bashara Hafeza al-Assada

No, u subotu je poslao suprotnu poruku rekavši da su zapadni saveznici spremni “nastaviti s odgovorm” ako Bashar Hafez al-Assad ne prestane koristiti zabranjeno kemijsko oružje.

Američki dužnosnik kaže da, dok su glavni savjetnici poput ministra obrane “Bijesnog psa” – Jamesa Jima Normana Mattisa uvjerili Donalda Johna Trumpa da ne ide s oštrijim mjerama koje je na početku želio tvrdeći da bi to moglo dovesti do eskalacije odnosa s al-Assadovim saveznikom Ruskom Federacijom, administracija nije ništa bliže osmišljavanju sveobuhvatne strategije za rat u Siriji.

Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, kaže da je Donald John Trump htio nanijeti ozbiljniju štetu al-Assadovom ratnom stroju, ali se na kraju odlučio samo na ograničavanje njegovih kemijskih sposobnosti, djelomično stoga što su ga podsjetili da se dio domaće javnosti protivi dubljem angažmanu u Sirijskoj Arapskoj Republici.

“Tu mu je kontradikciju teško riješiti”, kaže dužnosnik.

Osam zemalja glasalo je protiv rezolucije Ruske Federacije, dok su Republika Peru, Republika Kazahstan, Savezna Demokratska Republika Etiopija i Ekvatorijalna Gvineja bili suzdržani.

Dok je kemijsko naoružanje potpuno stavilo Sirijsku Arapsku Republiku pod Trumpov radar, stručnjaci ističu kako je malo vjerojatno da će ga netko uvjeriti kako u Siriji treba ostati i nakon pobjede nad takozvanom Islamskom državom.

Nekoliko američkih dužnosnika reklo je da prioritet administracije nije smjena Bashara Hafeza al-Assada, koji je preživio zahvaljujući obilatoj pomoći Ruske Federacije i Islamske Republike Iran.

“Još uvijek nema rješenja za problem al-Assada”, kaže Firas Maksad, direktor Arapske zaklade sa sjedištem u Washingtonu. “Bashar Hafez al-Assad je uspio, barem u doglednoj budućnosti, i to kapitalizira”, dodao je.

Ruska Federacija je tri puta proglasila pobjedu u Sirijskoj Arapskoj Republici i blokirala međunarodne napore za političkom tranzicijom i eventualnim al-Assadovim odlaskom, rekao je Firas Maksad. “Vladimir Vladimirovi Putin ima političku volju i upornost da ostane u Siriji i to je pokazuje gotovo tri godine”, dodao je.

Dennis B. Ross, koji je bio savjetnik za Bližnji istok bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, kaže da će zračni napadi neznatno utjecati na ukupnu situaciju u Sirijskoj Arapskoj Republici.

U Trumpovu pristupu, kaže on, “ne radi se o ravnoteži snaga u Siriji. Radi se o Islamskoj državi i odvraćanju al-Assada od korištenja kemijskog oružja”.

“Napadi bi mogli uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Vladimiroviča Putina da zaustavi al-Assada u korištenju kemijskog oružja, budući kako je jasno da se mi povlačimo iz Sirije. Napadi ne mijenjaju tu činjenicu”, ističe Dennis B. Ross.

Ruska Federacija je tri puta proglasila pobjedu u Sirijskoj Arapskoj Republici i blokirala međunarodne napore za političkom tranzicijom i eventualnim al-Assadovim odlaskom, rekao je Firas Maksad.

“Vladimir Vladimirovi Putin ima političku volju i upornost da ostane u Siriji i to je pokazuje gotovo tri godine”, dodao je.

Dok je kemijsko naoružanje potpuno stavilo Sirijsku Arapsku Republiku pod Trumpov radar, stručnjaci ističu kako je malo vjerojatno da će ga netko uvjeriti kako u Siriji treba ostati i nakon pobjede nad takozvanom Islamskom državom.

Ruska Federacija jučer nije uspjela uvjeriti Vijeće sigurnosti UN-a da osudi napade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske Republike na Sirijsku Arapsku Republiku zbog kemijskog napada i za svoj nacrt rezolucije dobila je potporu samo Narodne Republike Kine i Bolivije.

Vijeće sigurnosti sastalo se u subotu na zahtjev Ruske Federacije peti put o Sirijskoj Arapskoj Republici nakon nedavnog kemijskog napada na Doumu. Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjene Američke Države i Francuska Republika ispalile su zbog tog napada u subotu, u zoru 105 projektila na lokalitete povezane sa sirijskim programom kemijskog oružja, prenosi francuska novinska agencija AFP.

Američki dužnosnik kaže da, dok su glavni savjetnici poput ministra obrane “Bijesnog psa” – Jamesa Jima Normana Mattisa uvjerili Donalda Johna Trumpa da ne ide s oštrijim mjerama koje je na početku želio tvrdeći da bi to moglo dovesti do eskalacije odnosa s al-Assadovim saveznikom Ruskom Federacijom, administracija nije ništa bliže osmišljavanju sveobuhvatne strategije za rat u Siriji.

Osam zemalja glasalo je protiv rezolucije Ruske Federacije, dok su Republika Peru, Republika Kazahstan, Savezna Demokratska Republika Etiopija i Ekvatorijalna Gvineja bili suzdržani. Da bi bila usvojena, rezolucija mora dobiti devet glasova “za”, a Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjene Američke Države, Francuska Republika, Ruska Federacija i Narodna Republika Kina ne smiju uložiti veto.

Vijeće sigurnosti u utorak nije usvojilo tri nacrta rezolucije o kemijskim napadima u Sirijskoj Arapskoj Republici. Ruska Federacija je uložila veto na američki prijedlog rezolucije, a nisu prošla ni dva ruska prijedloga. Time je, očito je, Ruska Fdereacija i ovaj put izgubila diplomatsku bitku sa Zapadom, tj. sa Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske, sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Francuskom Republikom. (Theo Ljubić, Reuters, AFP)

Facebook Komentari