Zašto obrazovna reforma zapinje na kadrovskim pitanjima i zašto su učitelji taoci političkih igara

Zašto obrazovna reforma već mjesecima zapinje na kadrovskim pitanjima, u kojoj je ona uopće fazi, na temelju čega od iduće školske godine u 72 škole kreće eksperimentalni program te kako se obrazovne reforme provode u drugim zemljama neka su od pitanja na koja su u emisiji “U mreži Prvog” HR-a odgovore pokušali dati Sunčica Findak, urednica na HTV-u za školstvo i znanost, Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja te Josip Burušić s Instituta Ivo Pilar.

Nakon višesatnog zasjedanja Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja u utorak, HDZ i HNS nisu se uspjeli dogovoriti oko osobe koja će biti na čelu ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i HNS protive se da na tom mjestu bude imenovan državni tajnik Matko Glunčić jer se, kažu, otvoreno protivi reformi. Iako je on to opovrgnuo, njegovo je imenovanje i dalje sporno.

Burušić kaže kako se već par godina bavimo kadrovskim pitanjima u reformi obrazovanja, dok sam sadržaj stoji po strani. “Tome vidim jedan jedini uzrok – što se odabrao model u kojem se ljudi naprosto biraju i u kojem nije od početka ta stvar institucionalizirana. Znamo da svaki odabir povlači za sobom one kojima se nešto sviđa i one kojima se ne sviđa, i taj model je sada po meni naprosto došao do svoga kraja. Ne vidim uopće mogućnost da se ovom metodologijom i ovim radom napravi bilo što drugo, jer će se samo još više generirati podjele u društvu, svađe i u konačnici – postići će se ništa”, kaže Burušić i dodaje kako bi obrazovna reforma trebala biti jedan pozitivan čin koji bi trebao pobuđivati pozitivnu energiju, “a mi u kontekstu obrazovne reforme svjedočimo u osnovi svemu najgorem”.

Sunčica Findak kaže kako je zanimljivo da je u našoj državi obrazovanje u fokusu samo kada su u pitanju nekakve afere, prosvjedi, štrajkovi. “Da je našoj državi obrazovanje važno i prioritetno, ovakve situacije kao što su ‘borba’ oko pozicije u obrazovnoj reformi i – što je još tragičnije – prepucavanja oko obrazovne reforme, zaista ne bi bila u fokusu”, kazala je Findak. Dodaje da bi reforma bila već odavno provedena da je državi obrazovanje bitno.

Napominje da su učitelji ti koji su prvi ukazali na nužnost reforme obrazovanja. “Gdje su oni sada? Oni su sada ponovno taoci političkih igara”, ocjenjuje. Upozorava da učenici gube dragocjeno vrijeme. “Što uopće znači pozicija voditelja ekspertne radne skupine? Pa niti u jednoj državi koja drži do svog obrazovanja obrazovna reforma ne ovisi i ne oslanja se samo na jednog čovjeka. Zašto je Finska kreirala najbolji obrazovni sustav na svijetu? Upravo zbog toga što strategije obrazovne politike njihovi političari stavili ispred stranačkih interesa”, zaključuje Findak.

Baketa s Instituta za društvena istraživanja misli da nije dobro da se raspravlja o jednoj ili drugoj osobi, kad su već postojali natječaji i kriteriji. “Mislim da o onoj transparentnosti o kojoj je bilo toliko govora, oko koje se toliko inzistiralo, koju je HNS tako slavodobitno najavljivao, nismo vidjeli ništa. I sada su opet u istoj poziciji u kojoj su bili i prije, gdje se oni i HDZ unutar svoje koalicije natežu oko toga tko bi to trebao voditi. Realno, i ono što ministrica govori, možda bi bilo bolje da se institucionalizira, i to Ministarstvo trenutno radi , ali je pitanje hoće li to sve pripremiti do devetog mjeseca”, kaže on.

Vesna Bedeković u Otvorenom: Nitko nema pravo ni privilegiju reći “Reforma sam ja”

Facebook Komentari