Baltičke zemlje Latvija, Estonija i Litva će zatražiti od američkog predsjednika Donalda Johna Trumpa da ih brani od Ruske Federacije

Lideri baltičkih zemalja zatražit će na susretu s američkim predsjednikom Donaldom Johnom Trumpom danas da im pošalje više vojnika i da ojača protuzračnu obranu istočnog krila NATO Saveza, rekli su dužnosnici njihovih zemalja.

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė, njezina estonska kolegica, presjednica Kersti Kaljulaid i latvijski predsjednik Rájmonds Véjonis bit će primljeni u Bijeloj kući u trenutku kada se čini da Washington zaoštrava svoju retoriku prema Moskvi, prenosi francuska novinska agencija AFP.

“Nadam se kako SAD i saveznici shvaćaju da se zračni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi. Važno je da se američke postrojbe neprestano smjenjuju u svim baltičkim zemljama”, rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė za javni radio LRT

Oštriji rječnik kojim se američki predsjednik Donald John Trump nedavno počeo koristiti u obraćanju ruskom Kremlju smanjio je zabrinutost koju su u tom dijelu svijeta potaknule prve pomirljive izjave američkog predsjednika o Ruskoj Federaciji nakon njegova dolaska na vlast.

Visoki litavski dužnosnik koji je htio ostati anoniman rekao je da baltičke zemlje traže od Sjedinjenih Američkih Država da im češće šalje protuzračne raketne sustave Patriot za vojne vježbe. Usto žele biti obuhvaćene NATO-ovim proturaketnim štitom u Europi.

“Nadam se kako SAD i saveznici shvaćaju da se zračni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi”, rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė za javni radio LRT, dan uoči posjeta, a prenosi njene riječi brittanska novinska agencija Reuters.

Lani je NATO Savez rasporedio četiri međunarodne bojne u Republici Poljskoj i u trima baltičkim zemljama kao upozorenje na eventualno rusko zaposjedanje tuđeg teritorija nakon pripojenja Krima 2014. godine, a američka vojska u Litvu je poslala Patriot raketne susave u okviru aktualne vojne vježbe

“Važno je da se američke postrojbe neprestano smjenjuju u svim baltičkim zemljama”, dodala je.

Lani je NATO Savez rasporedio četiri međunarodne bojne u Republici Poljskoj i u trima baltičkim zemljama kao upozorenje na eventualno rusko zaposjedanje tuđeg teritorija nakon pripojenja Krima 2014. godine, a američka vojska u Litvu je poslala Patriot raketne susave u okviru aktualne vojne vježbe.

Baltičke zemlje zabrinula je retorika američkog predsjednika Donalda Johna Trumpa u predizbornoj kampanji, njegovo preispitivanje korisnosti NATO-a i prvotni nedostatak kritike prema ruskom predsjedniku Vladimiru Vladimiroviču Putinu.

No mišljenje javnosti promijenilo se kada je Donald John Trump odlučio poslati Ukrajini protutenkovske rakete kako bi joj pomogao u borbi s proruskimpobunjenicima koje podupire Moskva i povećati financiranje američkih snaga u Europi.

Na američko-baltičkom susretu na vrhu održat će se i gospodarski forum na kojemu Litva treba potpisati ugovore o povećanju uvoza američkog zemnog ukapljenog plina kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskoj kompaniji Gazprom, a o čemu je američki predsjednik Donald John Trump posebno detaljno upoznat.

“U početku je vladala velika nesigurnost u vezi s njegovim obvezama prema NATO-u, ali se zadnjih mjeseci smanjila”, rekao je za AFP analitičar sa sveučilišta u Vilniusu, Kęstutis K. Girnius.

Na američko-baltičkom susretu na vrhu održat će se i gospodarski forum na kojemu Litva treba potpisati ugovore o povećanju uvoza američkog zemnog ukapljenog plina kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskoj kompaniji Gazprom.

U Washingtonu bi mogli razgovarati i o trgovinskom ratu EU-a i SAD-a, jer baltičke zemlje zabrinjava moguća prekoatlantska svađa.

Te tri zemlje koje imaju šest milijuna stanovnika, komunistički SSSR je bio okupirao i anketirao u Drugom svjetskom ratu. Neovisnost su ponovo stekle 1991. godine, a 2004. godine ušle su u EU i Sjevernoatlantski savez NATO. (Theo Ljubić, Reuters, LRT, AFP)

Facebook Komentari