Tajvan poslao svoje vojne zrakoplove da ”poput sjene” prate kineske bombardere i lovce

TAJVAN (znan i po službenom nazivu Republika Kina) je poslao zrakoplove u ponedjeljak da ”poput sjene” prate borbene zrakoplove kineskih zračnih snaga dok lete nad kanalom Bashi na jugu otoka, reklo je njihovo ministarstvo obrane, u najnovijem incidentu koji pojačava napetosti između Taipeija i Pekinga.
Narodna Republika Kina je poslala nedefiniran broj bombardera Xian H-6, lovaca Su-30 i transportnih zrakoplova Y-8 iznad vodenog puta u smjeru zapadnog dijela Tihog oceana, točnije, letjeli su preko Bashi kanala prema Tajvanu.

Nove napetosti između NR Kine s predsjednikom Xi Jinpingom na čelu prema Tajvanu ojačalo je 2016. godine, kada je za tajvansku predsjednicu izabrana čelnica Demokratske napredne stranke Tsai Ing-wen

Pratili su ih tajvanski borbeni zrakoplovi  F-16 sve dok se avioni nisu otputili prema bazi, dodaje se u izjavi.
Tajvan je 21. ožujka poslao svoje ratne brodove i zrakoplove da prate kineski nosač zrakoplova koji je plovio prema Tajvanskom tjesnacu.
Tajvan je jedno od najosjetljivijih kineskih pitanja i potencijalno vojno žarište. Kineske vojne vježbe odvijaju se u doba povišene napetosti između Pekinga i samoproglašenog otoka te slijede nakon jakih upozorenja kineskog predsjednika Xi Jinpinga protiv tajlandskog separatizma.
Narodna Republika Kina Tajvan smatra svojim i na otok gleda kao na odmetnutu pokrajinu. Kineski predsjednik Xi Jinping je prošli tjedan rekao da će Tajvan snaći “povijesna kazna” za svaki pokušaj separatizma.

Narodna Republika Kina je poslala nedefiniran broj bombardera Xian H-6, lovaca Su-30 i transportnih zrakoplova Y-8 iznad vodenog puta u smjeru zapadnog dijela Tihog oceana, točnije, letjeli su preko Bashi kanala prema Tajvanu.

Odluka američkog predsjednika Donalda Johna Trumpa da potpiše Zakon o snažnijim odnosima američkih i tajvanskih dužnosnika moguće je isprovocirala tvrdokorni stav kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Peking je uputio službeni prosvjed zbog američkog zakona koji, prema njegovoj tvrdnji, krši američku obvezu da ne obnavlja izravne službene kontakte s Tajvanom. Ti su diplomatski odnosi prekinuti kad je Washington 1979. godine priznao Peking kao prijestolnicu Kine, umjesto Taipeija na Tajvanu koji je dotad smatrao jedinom legitimnom kineskom državom.

U vojno-srateškom smislu Tajvanu pomaže Japan i zemlje NATO-a na čelu sa SAD-om. Vojnim žrgonom, Tajvan se naziva “američki neuništivi nosač aviona” te je kao takav “kost u grlu” aktualne politike Narodne Republike Kine koja se zalaže za to da Tajvan bude u sastavu NR Kine, čemu se oštro protive Japn, SAD i Zapad u cjelosti

Nadalje, moguće je kako cilj NR Kine da osigura i domaće i strane firme i kompanije da s bilo kakvom vrstom vlasništva imaju mogućnost natjecati se pošteno na velikom kineskom tržištu obzirom na kritike koje od Zapada dobija NR Kina da onemogućuje ulaz stranim tvrtkama na svoje tržište – iako sama ima pristup zapadnim tržištima. SAD će uskoro uvesti carine na uvoz iz NR Kine vrijedan 60 milijardi dolara. A osim toga, NR Kina ima razloga za zabrinutost i zbog kreditnih agencija koje su lani  smanjile njen rejting, zbog sve većeg kineskog javnog duga. Stoga je vrlo vjerojano kako kineski predsjednik Xi Jinping pozornost s mogućih gospodarskih nevolja želi svratiti na neprijatelje koji prijete naciji, javlja britanska novinska agencija Reuters, a to ne bi bio prvi državnik koji je pribjegao takvom manevru.
U vojno-srateškom smislu Tajvanu pomaže Japan i zemlje NATO-a na čelu sa SAD-om. Vojnim žrgonom, Tajvan se naziva “američki neuništivi nosač aviona” te je kao takav “kost u grlu” aktualne politike Narodne Republike Kine koja se zalaže za to da Tajvan bude u sastavu NR Kine, čemu se oštro protive Japan, SAD i Zapad u cjelosti.

Neprijateljstvo NR Kine prema Tajvanu ojačalo je 2016. godine, kada je za tajvansku predsjednicu izabrana čelnica Demokratske napredne stranke Tsai Ing-wen, navodi Asia Times.

(Theo Ljubić, Asia Times, Reuters)

Facebook Komentari