HRT otkrio sumnjive detalje: Gasfin sudjelovao u izradi studije koja je protiv plutajućeg LNG-ja

Iza projekta LNG terminala na Krku sve je više sumnjivih detalja.

HRT je otkrio da je luksemburška tvrtka Gasfin – aktivno sudjelovala u financiranju i izradi ekološke studije koja se protivi plutajućem terminalu. Ta je tvrtka – bliski poslovni partner ruskog Gazproma, a otkupom potraživanja austrijske Hypo banke postala je vlasnik zemljišta u Omišlju. Gasfin se zauzima za izgradnju kopnenog terminala.

Lokalni ekolozi kao najveći problem u radu plutajućeg LNG-a ističu ispuštanje klorirane vode u more, nuspojave koja nastaje pri uplinjavanju tekućeg plina. “Ta je voda otpadna, jer je hladnija za sedam stupnjeva nego okolna voda i u sebi ima ostatnog klora koji spajanjem sa raznim spojevima koji se nalaze u moru, posebno organskim spojevima, stvara štetne i toksične spojeve”, kaže Milvana Arko Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Riječanin Marijan Matković, zapovjednik broda kakav bi trebao stići u Omišalj, tvrdi da su plutajući terminali potpuno sigurni. “I za LNG brodove koji plove zadnjih 50 godina godina mogu reći da nije bilo nijednog incidenta koji bi prouzročio ljudske gubitke ili bi imao negativan utjecaj na okoliš, na FSRU brodovima koji rade zadnjih 13 godina nije bilo nikavog incidenta”, ističe. Kao ključan dokaz, koji opravdava njihove strahove, ekolozi ističu incident koji se 2011. dogodio na talijanskoj strani Jadrana, kada je iz tamošnjeg LNG-a iscurila pjena. “S pjenom ćemo kupati naše turiste. Ne moraju se ni sapunati nego samo uzmu vodu od LNG-ija i to je to”, poručuje stručnjak za zaštitu okoliša Jarolim Meixner. Iz državne tvrtke koja upravlja izgradnjom terminala tvrde da u Omišlju pojava pjene nije moguća jer talijanski LNG uopće nije plutajući. Andreja Lopac (LNG Hrvatska) kaže kako brod uzima vodu ispod kobilice te da ne može doći do prodora zraka, jer je sustav zatvoren, javlja HRT.

Facebook Komentari