Varalice: Inspekcija potvrdila trgovačke igre sa sniženjima! Cijene prvo podignu, pa ih spuste i to proglase popustom

Slutili smo da nas pojedini trgovci varaju na sniženjima, da se služe raznim smicalicama i prekrajaju cijene kako bi kupac stekao dojam velike uštede, a sada smo dobili i potvrdu da je doista tako. Naime, tržišni inspektori Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta tijekom siječnja proveli su ciljane nadzore posebnih oblika prodaje, uključujući i sezonska sniženja, kako bi vidjeli tko krši Zakon o zaštiti potrošača.

Obavili su ukupno 204 nadzora po trgovinama i utvrdili 34 povrede zakona, koje su se uglavnom odnosile na zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je cijena proizvoda izračunata. Ono na što su kupci sumnjali, pokazalo se točnim, a to je da se prva cijena, na koju ide popust, podiže uoči oglašavanja sniženja, čime se potrošača dovodi u zabludu.
– U jednom smo nadzoru otkrili kako je cijena za proizvod, a u pitanju je bila računalna oprema, samo dan prije odobravanja popusta povišena, kako bi potrošač stekao dojam da kupuje proizvod po nižoj, odnosno povoljnijoj cijeni.

Oproštene kazne

Jedan od primjera zavaravajuće prakse koji smo, također, otkrili jest oglašavanje i prodaja proizvoda kojima “stara” redovna cijena istaknuta na proizvodu nije ona cijena koja je zadužena u trgovini. Na proizvodu bi, primjerice, bila istaknuta “stara”, odnosno redovna cijena u iznosu od 13,99 kuna, a provjerom trgovačke dokumentacije ustanovili bi kako je redovna cijena, ustvari, 11.19 kuna. Na taj se način zavarava potrošača da ostvaruje određenu pogodnost pri kupnji proizvoda – objašnjavaju iz Ministarstva gospodarstva.

Ako je, naime, neka čokolada snižena na 10 kuna, kupac za njom neće posegnuti ako joj je redovna cijena bila 11 kuna, ali hoće ako je prije koštala 14 kuna…
Budući da potrošači, naravno, ne raspolažu informacijama o kretanju cijena prije i tijekom sezonskog sniženja, cilj je navedenih inspekcija da se kroz kontrole trgovačke dokumentacije, oglašavanja i isticanja cijena proizvoda kontrolira primjenjuju li trgovci pravilnu poslovnu praksu ili zavaravajuću, odnosno nepoštenu.

Inspektore smo pitali i jesu li kojem trgovcu, zbog kršenja zakona, “odrezali” kaznu, na što su nam odgovorili kako su pojedini utvrđeni prekršaji otklonjeni tijekom inspekcijskog nadzora, pa se u takvim slučajevima neće poduzimati prekršajne mjere. Za sve ostale počinjene prekršaje podnose se optužni prijedlozi nadležnom prekršajnom sudu koji donosi odluku o visini kazne. U ovom trenutku, napominju iz Ministarstva, ne raspolažu podacima o naplaćenim kaznama za trgovce.

Dva termina

Tržna inspekcija, inače, nastavlja nadzor posebnih oblika prodaje, a napomenimo kako zimsko sniženje traje do danas, do 25. veljače. Sukladno novom Zakonu o zaštiti potrošača, trgovci sezonsko sniženje smiju oglasiti dva puta godišnje – ljetno 1. srpnja, a zimsko 27. prosinca, s time da ono može trajati najdulje 60 dana. Unatoč tomu, trgovac smije nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali u izlogu više ne smije reklamirati sniženje.

– Praksa je pokazala da posljednjih godina domaći trgovci prate trendove europskih trgovaca i da se bilježe sve veće stope sniženja. Udruženje trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) iniciralo je, inače, izmjene Zakona o zaštiti potrošača upravo radi sezonskih sniženja.

Tražili smo, dakle, da budu dva termina – zimski i ljetni, kako bi hrvatski trgovci bili konkurentniji. Povod tome je bila neusklađenost sezonskih sniženja u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, kod kojih su popusti počinjali ranije, pa se zbog toga dio kupaca radije odlučivao na kupnju u inozemstvu – objašnjavaju iz HGK-a.

Sniženja od 20 do 50 posto

Prema dosadašnjoj praksi i podacima HGK-a, na zimskom sezonskom sniženju najviše se kupuju odjeća i obuća, ali i različiti sezonski proizvodi; skijaška oprema ili oprema za plažu, božićne dekoracije.
Tradicionalno trgovci tijekom sezonskog sniženja bilježe rast prometa, a koliki točno, iz HGK-a ne navode. Proizvodi su sniženi u prosjeku između 20 i 50 posto, što baš i ne znači da su se sniženja u Hrvatskoj, po ‘izdašnosti’, približila onima u inozemstvu, kao što tvrde u HGK-u, piše Šibenski.

Facebook Komentari