Pejčinović Burić na sastanku Vijeća za vanjske poslove: Pogoršanje situacije u Venezueli, a tamo je oko pet tisuća Hrvata

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je danas, 26. veljače, na sastanku Vijeća za vanjske poslove, koje je razmatralo tri teme – Moldova, Venezuela i bliskoistočni mirovni proces.

Vijeće je razmotrilo situaciju u Moldovi te ocijenilo da su učinjeni značajni koraci u cilju približavanja EU i u provedbi Sporazuma o pridruživanju. Prepoznati su i napori u aktivnostima u okviru politike Istočnog partnerstva. Ministri su iskazali predanost daljnjem približavanju Moldove EU, te ukazali na važnost daljnjih napora u provedbi reformi, posebno u pravosuđu, borbi protiv korupcije, osiguranju demokratskih okvira, uključujući u pogledu izbornog zakonodavstva i medijskih sloboda, kao i u financijskom i bankarskom sektoru i unaprjeđenju poslovne i ulagačke klime. U tom su pogledu usvojeni i Zaključci Vijeća. Europska unija i država članice će nastaviti pomagati Moldovi na tom putu bilateralno, ali i u okviru politike Istočnog partnerstva.

O Moldovi su ministri razgovarali i uoči Vijeća, na neformalnom sastanku skupine prijatelja Moldove u organizaciji Rumunjske i Francuske, na kojem je sudjelovao i novi moldovski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Tudor Ulianovschi. Ministrica Pejčinović Burić je, naglasivši važnost da Moldova ostane na reformskom putu jer je to za dobrobit njihovih građana, najavila da će Hrvatska nastaviti pomagati na tom putu kroz prijenos hrvatskih znanja i iskustava iz eurointegracija, uključujući u okviru partnerstva uspostavljenog Ugovorom o europskom partnerstvu.

Uslijed kontinuiranog pogoršanja situacije u Venezueli i prelijevanja tamošnje krize na susjedstvo, uključujući kroz izbjeglički pritisak, ministri su razgovarali o mjerama kojima bi se mogla potaknuti demokratska rješenja, a u cilju uspostave političke stabilnosti i pružanja pomoći građanima ozbiljno pogođenima krizom. Dogovoreno je da će se pratiti situacija i u izostanku napretka razmotriti daljnje opcije pritiska, moguće u obliku dodatnih sankcija. EU ostaje usredotočena na humanitarne aspekte krize te će dalje raditi na omogućavanju pristupa za humanitarnu pomoć. Ministrica Pejčinović Burić je, između ostalog, izrazila zabrinutost za situaciju velikog broja građana i pripadnika zajednica država članica EU, među kojima je oko 5.000 pripadnika hrvatske zajednice, te naglasila da će Republika Hrvatska nastaviti ulagati napore kako bi im se osigurala odgovarajuća pomoć.

O bliskoistočnom mirovnom procesu su ministri razgovarali u dva formata, u EU formatu na sastanku Vijeća te na marginama Vijeća u neformalnom susretu s arapskim partnerima, kolegama ministrima iz Egipta, Jordana, Maroka, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Palestinske Samouprave te glavnim tajnikom Arapske lige Ahmedom Aboul Gheitom. Riječ je o nastavku napora EU-a u stvaranju uvjeta za oživljavanje mirovnog procesa i potpori dvodržavnom rješenju. U tom pogledu EU radi s obje strane, Izraelcima i Palestincima, te je angažirana i s drugim regionalnim i međunarodnim partnerima, čiji konstruktivni pristup očekuje. Tako se u prosincu 2017. na marginama Vijeća održao susret s izraelskim premijerom Netanyahuom, a u siječnju s palestinskim predsjednikom Abbasom. Na tom su tragu ministri razgovarali s arapskim partnerima, s kojima je dogovorena suradnja u cilju doprinosa oživljavanju mirovnog procesa te koordinacija napora na terenu.

Ministri su se također osvrnuli na situaciju u Siriji i pozdravili usvajanje najnovije rezolucije 2401 Vijeća sigurnosti UN-a o uspostavi prekida neprijateljstava, koje je i rezultat napora EU-a i država članica EU-a. U predstojećem će razdoblju biti ključno osigurati njezinu provedbu, a s ciljem pružanja prijeko potrebne pomoći civilnom stanovništvu.

Facebook Komentari