Nova pravila, što ste mogli lani, sad je samo san: Banke poštrile kriterije, puno teže do kredita

Da su prošle godine vrijedila ovogodišnja pravila, banke tvrde da gotovo svaki treći klijent koji je zatražio stambeni kredit ne bi mogao zadovoljiti kriterije.
Iz toga proizlazi da bi izmjena Ovršnog zakona, kojom se umjesto dvije trećine od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine plaće, mogla znatno utjecati na ovogodišnje odobravanje stambenih kredita.

Iznosi kredita koje sada mogu dobiti oni s plaćom manjom od prosječne, odnosno ispod šest tisuća kuna, znatno su manjI, piše Jutarnji list.
U Erste banci navode i kako to izgleda na konkretnom primjeru.
Ako supružnici s plaćama od oko šest tisuća kuna, odnosno s kućnim budžetom od oko 12.000 kuna žele uzeti kredit na rok od 15 godina, maksimalni je iznos koji sada mogu podići oko 500.000 kuna, dok je prije to bilo 900.000 kuna. Mjesečna rata kredita u tom hipotetskom slučaju sada može iznositi najviše 3669 kuna, a prije je mogla dosegnuti i 6605 kuna. U eurima, pak, to znači da umjesto kredita od 120 tisuća i anuitet od 890 eura sada maksimalni kredit može iznositi 66.670 eura, uz mjesečnu otplatu od 494 eura. Pretpostavka za realizaciju takvih iznosa je da klijenti nemaju drugih kredita ili zaduženja koji opterećuju njihovu kreditnu sposobnost, primjerice putem minusa po tekućem ili zaduženja po kreditnim karticama.
Reagirao HNB
Kako su se građani počeli žaliti HNB-u da ih banke odbijaju zbog procjene niže kreditne sposobnosti, iz centralne banke poručili su da je odluka o tome je li klijent kreditno sposoban ili nije isključivo na banci te da je ona dužna voditi računa o tome da novim zaduženjem klijent ne dođe u stanje prezaduženosti.
“Odluka o tome je li klijent kreditno sposoban ili ne isključivo je na banci, tj. kreditnoj instituciji koja je dužna voditi računa o tome da klijent novim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti, što bi trebali uzeti u obzir i sami klijenti prilikom individualnih financijskih odluka”, ističu iz HNB-a.

Iz HNB-a pritom ističu i kako je odredbama te odluke “kreditna institucija dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova kao bitnog (ali ne i jedinog) elementa utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača odnosno njegove obitelji”, kao i da minimalni životni troškovi ne mogu biti manji od iznosa koji je Ovršnim zakonom zaštićen od ovrhe.

“Dakle, kod propisivanja ovakvih zahtjeva Hrvatska narodna banka imala je u vidu i neovršivi (zaštićeni) dio primanja iz Ovršnog zakona (jer bi banke u budućnosti mogle ostati bez mogućnosti ovrhe dijela primanja klijenta koji je prema novom Ovršnom zakonu izuzet od ovrhe), ali i smanjenje mogućnosti prezaduženosti klijenata. No, banka je uvijek u mogućnosti na temelju individualne procjene odlučiti da – premda uz novo zaduženje klijentu za životne troškove ostaje manje od iznosa zaštićenog Ovršnim zakonom – potrošač ipak neće doći u stanje prezaduženosti, te mu stoga kredit može biti odobren”, objašnjavaju iz središnje banke.

Facebook Komentari