Slavonci u BiH lani ostavili više od 140 milijuna kuna

U 2017. godini strani su državljani prilikom napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli 350.951 zahtjev za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 14.380.238,06 konvertibilnih maraka (oko 56 milijuna kuna) na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 98.969.873,73 KM (oko 386 milijuna kuna). U odnosu prema godini ranije podneseno je čak 60.262 zahtjeva više, a zatraženi povrat PDV-a veći je za oko tri milijuna KM (oko 12 milijuna kuna). Prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, strani su državljani lani u BiH potrošili 20 milijuna KM (oko 80 milijuna kuna) više nego u 2016. godini.

Na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovini prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, u 2017. godini podneseno je 122.091 zahtjev za povrat PDV-a. U prosjeku 334 zahtjeva dnevno. To je čak 20.662 više nego u 2016. godini i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 milijuna KM ili oko 142 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 5,3 milijuna KM, odnosno više od 20 milijuna kuna.

Orašje najprometnije

Najveći broj zahtjeva, 50.734, strani državljani lani su podnijeli na graničnom prijelazu Orašje. Riječ je o jednom o najfrekventnijih prijelaza u BiH preko kojeg je u prvih šest mjeseci 2017. zabilježen prelazak čak 2.127.957 osoba i 932.717 prijevoznih sredstava.

Granični prijelaz Brčko je zaprimio 28.252 zahtjeva za povrat PDV-a, Gradiška 20.061, Šamac 14,258, a Brod 8786.

I dok je Slavonija suočena s masovnim iseljavanjem građana, a samo je na području Vukovarsko-srijemske županije lani podneseno 4406 prijava privremenog odlaska izvan RH, zanimljivo je da potrošnja raste. Podaci govore da prekogranični šoping-turizam i dalje cvate i da građani iz godine u godinu u susjednoj BiH ostavljaju sve više novca.

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala. Jedan od osnovnih razloga odlaska u prekogranični šoping je povrat poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko Slavonci u BiH kupuju jeftiniju robu.

I lani su u BiH najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Pravo na povrat PDV-a imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjen obrazac za povrat poreza.

Duhan i pivo

Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića, te prerađevine od duhana.

Brojni stanovnici županjske Posavine preko granice odlaze prije svega radi kupnje goriva, duhana i piva, tako da je iznos novca koji Slavonci ostavljaju u BiH daleko veći od onoga izračunatog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza. Od 1. siječnja u BiH su ponovno poskupjele cigarete, pa zato i ne čudi što je rezani duhan sve traženiji. Na oraškom području prodaje ga se po cijeni od 20 do 30 maraka za kilogram (80 do 120 kuna), ovisno o kvaliteti.

U VELJAČI POSKUPLJUJE GORIVO

Od 1. veljače u BiH trebala bi početi primjena novog Zakona o trošarinama, što znači da će cijene goriva na BiH benzinskim crpkama biti povećane za 18 feninga (70-ak lipa) i mnogi tvrde da će doći do lančanoga poskupljenja od osnovnih životnih namirnica pa nadalje. Dizel bi trebao koštati 2,06 maraka, a benzin 2,11 KM, oko osam kuna za litru. Sarajevski mediji javljaju kako će unatoč poskupljenju, BiH i dalje imati jednu od najnižih cijena goriva u regiji, jer će u Hrvatskoj litra goriva biti veća za 50-ak feninga (kunu i pol do dvije), a u Srbiji za 30-ak feninga.

BEZ PODATAKA O POVRATU IZ SRBIJE

Podatke o zatraženom povratu PDV-a pokušali smo doznati i za Srbiju, u čijim pograničnim područjima šoping često obavljaju stanovnici Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, posebice u Bogojevo i Bezdanu. Međutim, Ministarstvo financija Republike Srbije, odnosno tamošnja Uprava carina nas je obavijestila kako nam na žalost ne moži izići u susret “jer se radi o podacima koji ne spadaju u službene podatke, koje Uprava carina objavljuje u svom statističkom biltenu”. “Osim toga, napominjemo da je rok u kojem prodavač od koga je kupljena roba vrši refakciju PDV stranom državljaninu šest mjeseci od dana izdavanja računa, tako da iz tog razloga takav podatak za 2017. godinu svakako ne bi bio kompletan”, istaknuli su u grupi za odnose sa javnošću Uprave carina Ministarstva financija Republike Srbije, piše Glas Slavonije.

Share This Article