Prva europska pravomoćna kolektivna sudska presuda: Valutna klauzula CHF proglašena nepoštenom i ništetnom

Udruga Franak saznaje preko Združenja Frank iz Slovenije da je 29. prosinca 2017. donesena prva europska pravomoćna kolektivna sudska presuda kojom je valutna klauzula CHF proglašena nepoštenom i ništetnom. Presudu je donio Žalbeni sud Piraeus u Grčkoj. Presuda se odnosi na 70.000 dužnika obuhvaćenih kolektivnom tužbom protiv grčke Euro banke, priopćila je Udruga Franak, a prenosimo u cijelosti.

Nakon pravomoćnih presuda za nepoštenost valutne klauzule CHF Vrhovnoga suda u Španjolskoj 2015., Vrhovnoga suda u Njemačkoj protiv pravne osobe 2017., sud u Piraeusu čestitao je grčkim dužnicima Novu godinu prvom pravomoćnom kolektivnom sudskom presudom u EU kojom je nedvojbeno utvrđeno nepošteno postupanje banke kod ugovaranja valutne klauzule CHF.

Žalbeni sud utvrdio je da CHF krediti nisu uobičajeni krediti, nego su to financijski proizvodi s velikim rizicima te da banke nisu dale potrošačima dovoljno informacija kod ugovaranja kredita. Potvrđeno je presudom da nisu udovoljeni zahtjevi iz poznate presude Suda EU C-186/16, drugim riječima, sud je utvrdio:
– ugovaranje valutne klauzule CHF bilo je gramatički točno, ali nije bilo jasno i razumljivo, jer nije točno i razumljivo objašnjen mehanizam utjecaja drugih događaja na promjenu tečaja, na temelju čega bi potrošač mogao znati kakve ekonomske posljedice na njega ugovorena valuta CHF proizvodi u budućnosti
– CHF krediti nisu obični krediti, nego su to krediti koji su neposredno povezani s FOREX tržištem, o čemu su potrošači također morali biti obaviješteni
– banka je morala dati informacije kako će točno djelovati na preostali dug velika deprecijacija eura i istodobno povećanje kamatnih stopa
– o takvome konkretnom proizvodu, koji nije obični hipotekarni kredit, nego je složeni financijski proizvod, banka je morala informirati potrošače putem posebnih savjetnika s posebnim kvalifikacijama za takav posao
– banka nije ponudila potrošačima mogućnost zaštite od rizika promjene tečaja, dok je sebe od takvih rizika potpuno zaštitila
– banka je znala da potrošači nisu imali dohodak u CHF-u te da nisu špekulirali kod ugovaranja kredita kao ulagači, nego su taj kredit uzeli isključivo zbog niže kamatne stope
– na kraju, banka je znala da će doći do velike deprecijacije eura i posljedično do promjene kreditne sposobnosti dužnika potrošača, i to iznad njihovih mogućnosti.

Banka je, nasuprot odluci suda, tvrdila da su potrošači bili obavezni poznavati sve rizike koje preuzimaju ugovaranjem CHF kredita. Iz te tvrdnje vidi se pokušaj prilagođavanja banke novim momentima nakon presude Suda EU, jer sve donedavno banke su se branile stavom kako one jesu upozoravale na rizike, međutim, dokazano je da to nije istina. Očigledno je da su u laži kratke noge.

Grčka presuda prva je pravomoćna kolektivna sudska presuda u grčkom slučaju franak u kojem ima nekoliko kolektivnih tužbi, a budući da su preostale prvostupanjske kolektivne presude jednake toj pravomoćnoj presudi, očekujemo da će u Grčkoj i ostali žalbeni sudovi presuditi na jednak način te će banke na temelju tih presuda morati obeštetiti sve oštećene potrošače.

Saznali smo i to, da su se u Njemačkoj nakon pravomoćne presude za ništetnost CHF valutne klauzule u korist Sjeverne Rajne – Vestfalije, banka i ta lokalna zajednica nagodile, zbog čega ne možemo dobiti kompletnu presudu na uvid, nego postoji samo izvještaj Vrhovnoga suda o presudi, koji smo već citirali 3. siječnja.

Uistinu ohrabruju sudska događanja u Europskoj uniji te nakon svega očekujemo s velikom vjerom u konačnu pobjedu i novu pravomoćnu presudu našega Visokoga trgovačkog suda. Naše banke ponašale su se identično bankama u Španjolskoj, Njemačkoj i Grčkoj, nisu upozoravale niti pravne osobe niti potrošače na rizike, jedino što su činile jest to da su ugovorima određivale da će se krediti otplaćivati po tečaju na dan plaćanja, a to je isključivo gramatička točnost ugovorne odredbe, na temelju koje nije razumljivo koji konkretan rizik sa sobom nosi konkretna valutna klauzula CHF. Pa moramo u tome smislu ponoviti da HNB ne štiti tečaj kune od rasta tečaja CHF-a kao što ga štiti od rasta tečaja eura, da je MMF višekratno upozoravao banke da postoji rizik od rasta tečaja CHF u odnosu na euro, da je tadašnji predsjednik Uprave Zabe Luković javno više puta rekao da je on znao da je CHF loš za dugoročne kredite, ali je Zaba ipak plasirala te kredite zbog tržišta, da je CHF utočište kapitala u vrijeme krize, da je CHF valutna klauzula već i prije u povijesti izazivala kreditne krize za dužnike (npr. Australija), da je CHF slobodno plivajuća valuta koja može preko noći narasti za 20% do 40% (kao što se uistinu i dogodilo tijekom 2011., pa kasnije 2015.), i konačno, svi svjedoci banaka njihovi financijski savjetnici u privatnim sudskim procesima su izjavljivali kako oni nisu upozoravali na rizike CHF valutne klauzule, jer niti sami nisu ništa o tim rizicima znali.

Osim što mora odlučivati o nepoštenosti valutne klauzule CHF, VTS mora odlučivati i o nepoštenosti ugovorene promjenjive kamatne stope za Sberbank d.d., a ona je uistinu nepoštena jer nije odrediva. Naime, kod prvog odlučivanja VTS se nije udubio u problem, jer je Sberbank d.d. ipak ugovarala neke podatke za promjenu kamatne stope, međutim, od tri ugovorena podatka, dva su neodrediva. Pa je tako Sberbank d.d. ugovarala da se kamatna stopa mijenja na temelju neodređene i neodredive marže čija veličina uopće nije ugovorena i koju je banka tijekom otplate samovoljno mijenjala na nepoznat način, na temelju troškova nabave sredstava za kredit koji su potpuno nepoznati te konačno na temelju Libora – što je jedina poznata varijabla u podacima za promjenu kamatne stope. Dakle, način promjene kamatne stope koji je ugovarala Sberbank odnosno Volksbank potpuno je neodrediva ugovorna činidba, a podaci koji su ugovoreni predstavljaju u stvari fingiranje zakonita pravnog posla.

Očekujemo s velikom vjerom u pobjedu da će VTS potvrditi u konačnici presudu suca Radovana Dobronića, koja je u ovome trenutku u potpunosti na snazi, ali je pravomoćna ipak samo u dijelu koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu za 7 osuđenih banaka.

Nakon pravomoćnosti presude, vlast bi trebala zakonom riješiti obeštećenje svih dužnika oštećenih nezakonitim kreditima, ali ako to vlast ne učini, svih 120.000 oštećenih CHF dužnika morat će privatnim tužbama zahtijevati vraćanje svojeg novca i naplatu pripadajućih zateznih kamata. Udruga Franak će u tome pomagati, kao i dosad, pronalaženjem odvjetnika koji su spremni preuzeti na sebe predmete koji ipak zahtijevaju dosta veći trud nego što je to puko ispisivanje dokumentacije za provođenje ovrha na kojemu neki odvjetnički uredi zarađuju basnoslovne sume. Naravno da od takvih odvjetničkih ureda ne možemo očekivati zainteresiranost za tužbe protiv banaka.

Zato će Udruga Franak tražiti i pronaći odvjetnike koji su spremni štititi prava potrošača i tako zaraditi novac na izrazito pošteni način!

Sve što javnost zanima o tome, može saznati na mailu: pravo.udrugafranak@gmail.com

Udruga Franak

Facebook Komentari