Novi kurikulum neće se odnositi na čak 70 posto srednješkolaca

Prema zamisli tima ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, od iduće školske godine u više razrede osnovnih škola, kao i u sve razrede gimnazija, trebao bi biti uveden novi kurikulum iz predmeta informatika.

U javnu raspravu puštena je ministričina odluka o donošenju kurikuluma informatike, čijim se stupanjem na snagu izvan snage stavljaju nastavni planovi i programi iz 1994., 1999., 2003. i odluka vezana uz nastavu informatike u općim gimnazijama iz 2015.

Prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 2018./19. predmet informatika postaje obvezan u petim i šestim razredima osnovne, a ostaje izborni u sedmim i osmim razredima. U odluci stoji da će se u nižim razredima osnovne škole – od prvog do četvrtog, novi kurikulum uvesti tek od 2020./21., kada bi sve osnovne škole trebale učenicima razredne nastave ponuditi informatiku kao izborni predmet, piše Jutarnji.

Od nove školske godine kurikulum bi se primjenjivao i u svim gimnazijama.

Naknadni status

Odluka o donošenju novog kurikuluma ne spominje, međutim, strukovne škole koje pohađa više od 100.000 učenika, odnosno 70 posto ukupne srednjoškolske populacije. Pomoćnica ministrice Lidija Kralj kaže da su strukovne škole zasad izostavljene “zbog problema na koji su naišli”.

– U strukovnim školama pojavljuje se više od 300 programa zbog čega ne možemo u ovome trenutku donijeti odluku o statusu informatike u strukovnim škola. Strukovne škole jednostavno imaju jako puno smjerova i nismo željeli donositi odluku naprečac – kaže Lidija Kralj. Tijekom proljeća, dodaje, napravit će analizu programa u strukovnim školama i naknadno riješiti status kurikuluma informatike.

– U osnovnim školama i gimnazijama situacija je čista, poznati su nam nastavni planovi i programi koji se sada stavljaju izvan snage, no u strukovnim školama to je nažalost kompliciranije – kaže Kralj, bez preciziranja kada bi se i strukovne škole mogle riješiti starih programa.

Drukčiji model

Prijedlog nacionalnog kurikuluma informatike izradila je stručna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, a njegov je sadržaj nakon e-savjetovanja i manjih intervencija prihvaćen i pozitivno recenziran. Prvotni plan bio je da informatika bude izborni predmet u svim razredima osnovne škole i obvezan predmet u srednjim školama, uključujući strukovne.

U Ministarstvu su pripremili drukčiji model, prema kojemu je informatika obavezna u petom (i šestom) razredu osnovne, premda je u kurikulumu riječ o petoj (i šestoj) godini učenja informatike, a ne prvoj.

– Edukacijama ćemo pripremiti učitelje da mogu odgovarati na takve izazove. Uvijek imate djecu koja znaju više i onu koja znaju manje. Edukacijom ćemo riješiti prilagodbu razine znanja učenika. Za takve situacije učitelji trebaju biti spremni i znati kako će postići ishode s pojedinim razredom – kaže Kralj.

U primjeni novoga kurikuluma različito stajalište od prethodnog modela vidljivo je i u tome što nije predviđena korelacija informatike s drugim predmetima, odnosno kurikularnim dokumentima (poput Okvira za vrednovanje ili dokumenata za rad s darovitim učenicima i učenicima s teškoćama), a koji se, po najavi Ministarstva, također uvode od nove školske godine, ali eksperimentalno u manji uzorak škola.

Priprema učitelja

Vezano uz edukaciju nastavnika, Divjak je u nedjelju najavila da na stručnom skupu 8. siječnja u Tuhelju službeno počinju pripreme učitelja i nastavnika informatike za uvođenje novih kurikuluma. Oko 150 nastavnika bavit će se temama poput računalnog razmišljanja, e-Društvo, programiranje u Pythonu, informacijska sigurnost, digitalni alati.

– Profesionalni razvoj učitelja i nastavnika Informatike odvijat će se kontinuirano tijekom cijele 2018. godine, a prema potrebi nastaviti i u 2019. te će obuhvatiti oko 1300 polaznika s ciljem podizanjem kompetencija učitelja i nastavnika informatike koji će moći pripremati aktivnosti i sadržaje za nastavu prema ishodima učenja novog kurikuluma – poručila je ministrica Divjak, uz najavu da učitelje i nastavnike očekuju razni oblici edukacije, od webinara, radionica, projektnih i problemskih zadataka, mentorstva e-tečajeva do predavanja domaćih i stranih stručnjaka…, piše Jutarnji list.

Facebook Komentari