VIDEO Prvi čovjek State Departmenta za središnju i JI Europu: LNG je interes SAD-a, problem je u tome da je velik broj zemalja u Europi, posebice na Balkanu, ovisan o ruskom plinu

Reporter N1 Hrvoje Krešić ekskluzivno je razgovarao s prvim čovjekom američkog State Departmenta za središnju i jugoistočnu Europu Hoytom Brianom Yeeom.

Gospodine Yee, što vas dovodi u ovaj dio svijeta?

“Velika mi je čast što sam u Hrvatskoj, što sam upravo došao ovdje na početku 2018. Nastavljam raditi na važnom dijalogu moje Vlade i Vlade Republike Hrvatske u vezi brojnih izazova i mogućnosti s kojima smo suočeni u regiji i u svijetu. Tijesno surađujemo na brojnim područjima.”

Tu su brojni izazovi, trenutno je najveći granični spor između Hrvatske i Slovenije. Kako SAD gleda na taj spor?

“I Hrvatska i Slovenija su strateški partneri i saveznici SAD-a. Uvelike se oslanjamo na obje vaše zemlje da će naći način da potpomognu sigurnost u regiji tako da će osnažiti svoje bilateralne odnose. Znamo da ovaj spor postoji dugi niz godina, ovo je teško pitanje, ali mi vjerujemo da su obje zemlje sposobne riješiti to pitanje. Nećemo zauzeti stranu jer vjerujemo da Hrvatska i Slovenija to same mogu riješiti. Traju plodonosni razgovori na visokoj razini i vjerujemo da ćete u skoroj budućnosti doći do rješenja. Imate puno toga zajedničkog, članice ste EU-a i NATO-a, imate puno zajedničkih interesa. Mislim da je to odgovornost obje zemlje.”

Hrvatska tvrdi da je arbitražni proces kontaminiran od strane Slovenije.

“Nije na nama da govorimo o legitimitetu arbitražnog processa, ali važno je da su obje zemlje jasno izrazile jedna drugoj da su partnerice. Koliko sam shvatio dogovoren je okvir i nadamo se će doći do odgovora.

Koliko shvaćam, obje zemlje su se manje-više složile oko okvira, to je nešto vrlo pozitivno. To je prvi korak koji je učinjen, a sada mora doći do političke volje da se postigne konačan dogovor.”

“Zasad nema potrebe za Daytonom 2”

Bivši gradonačelnik Daytona ponudio je da SAD predvodi novu incijativu. Je li BiH potreban “Dayton 2”?

“Prije svega želim reći da vjerujemo da u ovoj regiji postoje brojne mogućnosti ove godine. Prošle je godine došlo do pozitivnih pomaka na kojima treba graditi. Crna Gora se pridružila NATO-u, u Makedoniji je došla proreformska i multietnička vlada, tu su razgovori Kosova i Srbije o napretku odnosa. Vidimo mogućnosti u BiH, očekuju nas izbori ove godine, postoji potreba da se BiH pozabavi reformom izbornog zakona, mislim da bi fokus trebao biti na postizanju dogovora kako bi se u 2018. održali učinkoviti izbori. Mislimo da sada nema potrebe za “Daytonom 2″, ali mislimo da je nužno da se vlast u BiH fokusira na prioritete koji će dovesti do političkih i ekonomskih reformi i da se ubrza proces približavanju EU.”

Postoji li u SAD-u zabrinutost zbog povezanosti nekih dijelova BiH s ISIL-om?

“Nažalost u cijeloj regiji, ne samo u BiH, u cijeloj Europi postoji prijetnja terorizma. Nijedna zemlja nije imuna. Jedno od naših nastojanja, zajedno s RH i drugim partnerima u regiji, je da BiH stvori snažne institucije za borbu protiv terorizma. U prošlosti je bilo niz boraca koji su iz BiH putovali na Bliski istok, taj se broj smanjio, ali to ne znači da je nestao mogući izvor terorizma. Mislim da uz slabe institucije, uz puno mladih nezaposlenih uvijek postoji ta prijetnja. Stoga moramo pomoći zemlji da provede potrebne reforme. Tu su pravosudne institucije koje se moraju moći boriti protiv korupcije, to je nešto što je rak rana u BiH.”

Američki interes za LNG na Krku

U jednom od posljednjih intervjua, bivša američka veleoslanica u RH Julieta Valls Noyes izjavila je da postoji američki interes za INA-u. Znate li što o tome?

“Jedna od prednosti napretka Hrvatske u zadnjih 10 godina je to da su tvrtke diljem svijeta sve zainteresiranije za investiranje u Hrvatsku. Hrvatska postaje sve primamljivija destinacija za ulaganje, situacija se poboljšala. Naravno da ima prostora za daljnji razvoj, u cijeloj regiji, ne samo u RH, postoji velika birokracija i nedostaje predvidljivost koja je potrebna tvrtkama. Trend je pozitivan, ali mislim da Vlada mora učiniti više kako bi se postigla klima da se tvrtke osjećaju sigurno. Osobno nemam nikakve podatke o konkretnim investitorima, no postoji niz investitora koji su zainteresirani za LNG terminal na Krku i za transport plina prema ostatku Europe. SAD je zainteresiran za komercijalni aspekt ovoga. Mislim da je to nešto što je strateški bitno i za Europu kako ona ne bi bila ovisna o jednom, ruskom, plinu.”

Ruski Rosnjeft je otvoreno pokazao interes za INA-u. Što SAD misli o tome?

“Želim jasno reći da je interes SAD-a u LNG terminalu na Krku, svi ti projekti pomažu Europi da postane manje ovisna o ruskom plinu. Naravno da nemamo ništa protiv da Rusija bude jedan od izvora prirodnog plina. Problem je u tome da je velik broj zemalja u Europi, posebice na Balkanu, ovisan o ruskom plinu. Imati još jednu veliku rusku tvrtku koja doprema plin ne čini uslugu ni Hrvatskoj ni Europi, to ne povećava sigurnost. Mislim da su Europljani već vidjeli rezultat prevelike ovisnosti o ruskom plinu kada je Rusija koristila plin kao političko oružje. Domovoi mnogih su bili hladni. Pravi cilj je da Europa nađe nove izvore energije, ne da Amerika proda svoj plin. Podupiremo sve zemlje u regiji da razviju svoj potencijal da Europa postane prosperitetnija i neovisnija.”

Kada je riječ o LNG-u, postoje li neka očekivanja, neki rokovi?

“Da, mogli bismo reći da sat otkucava i prostora je sve manje, no to ne znači da je ovaj projekt u nevolji, to znači da sve strane uključene u cijelu ovu priču moraju odraditi svoj dio kako bi se ovaj projekt ostvario. Naravno, postoji raspored koji je donesen, očekujemo da će se investitori obvezati, pomoći projektu, sama Vlada isto mora ostvariti neke korake, no mislimo da je trenutačno taj projekt na pravom putu, ali nema puno prostora za pogrešku ili odgodu. Kako bi svi investitori ostali uključeni, moramo se nastaviti držati rasporeda, a to zahtjeva da privatni sektor obavi svoj posao, da ostvari svoje obveze i da Vlada poduzme određene korake.”

Višegradska skupina i Inicijativa tri mora

Kada govorimo strateški, na razini cijele Eruope, Hrvatska je zemlja koja se približava Višegradskoj skupini. Prema nekim analitičarima te se zemlje smatraju većim saveznikom SAD-a nego Bruxellesa. Mislite li da su predanije američkoj agendi?

“Mi na proces integracije u Europi gledamo kao na nešto pozitivno, zmlje bliže surađuju kao članice EU-a ili unutar pojedinih skupina. Nije sve crno-bijelo, ne vidimo to kao nekakvu konkurenciju. Naravno, ako se time upravlja na loš način, može doći do nekih konflikata, ali rezultat ovoga, ta spona sjever-jug je za SAD nešto pozitivno, dakle zemlje koje imaju zajedničke vrijednosti, zajedničke ciljeve se povezuju kroz komunikaciju, kroz energetiku i druge stvari. To će pomoći da se razviju. Mislim da je to zapravo prilika za RH, unutar Višegradske skupine, Inicijative tri mora, da ojača suradnju i pomogne u ostvarivanju nekih projekata. Mi se nadamo da će Inicijativa tri mora krenuti od konceptulne faze prema fazi kada zapravo ostvaruje rezultate, energetske projekte. To je pravi izazov, bilo da je riječ o velikoj ili maloj skupini, važno je da zemlje nađu načine da bi ostvarile projekte koji beneficiraju samom narodu.”

Što se tiče proširenja NATO-a, kako gledate na ovu regiju?

“Kao što znate NATO ima politiku otvorenih vrata. Nikoga ne prisiljavamo da postane članica NATO-a. Zemlje koje ispunjavaju uvjete naravno da su dobrodošle priključiti se Savezu. Postoje neke zemlje u regiji koje se nadaju da će se priključiti. Nije lako zemljama ispuniti sve uvjete, ali ako su spremne na žrtve, na teške odluke koje se odnose na obranu, ali i na zadovoljavanje demokratskih standarda, te zemlje imaju pravo odabrati svoju put.”

Govorili ste o ruskom utjecaju, nedavno ste rekli da Srbija pokušava istovremeno sjediti na dvije stolice.

“Kao prvo, moram reći da SAD čvrsto vjeruje u jaku i važnu ulogu Srbije za regionalnu stabilnost i naravno da tu suradnja Hrvatske i Srbije ima veliku ulogu.”

Kakvo je stanje odnosa Hrvatske i Srbije?

“Mislim da je to odnos koji se može uvelike poboljšati u 2018., mislim da i Hrvatska i Srbija shvaćaju koliko je važno riješiti bilateralna pitanja. Kao što znate, u jednom trenutku postojala je politička volja da se razriješe ti problemi.”

Ali je došlo do prekida?

“Rekao bih da je bilo uspona i padova.”

Jesmo li sada u fazi uspona ili pada?

“Mislim da je šansa da ove godine učinimo uspon. Mislim da vlade obje zemlje žele poboljšati odnos, mislim da je za to potrebna politička hrabrost. Mislim da i jedan i druga vlada to moraju naći. Moraju se riješiti ti problemi da obje zemlje mogu krenuti dalje. Što se tiče Srbije, SAD je predan tome da Srbija krene prema europskim integracijama. Mi se smatramo prijateljima i partnerima Srbije, a pravi prijatelji i partneri nisu oni koji vam govore što želite čuti, nego ono što morate čuti. Moramo Srbiji jasno reći da ima mogućnost ubrzati proces prema Europi.”

Moraju odlučiti na kojoj stolici će sjediti?

“Moraju odlučiti koliko brzo žele naprijed. Najbrže se razvijaju države koje odluče provesti reforme. To je učinila Hrvatska, žrtvovala se, učinila teške odluke kako bi stigla do cilja i mislim da je to napravila brzo. Prema svemu što možemo vidjeti postoji volja u EU da prihvati nove članice ako su te zemlje koje su kandidati spremne na reforme. Kao što sam već spomenuo to je jedan prostor za mogućnosti koji neće uvijek biti otvoren.”

Sloboda medija

Kako komentirate stanje ljudskih prava i medijske slobode u regiji?

“Mislim da smo u globalnom smislu prošle godine vidjeli neke izazove za slobodu medija, to je važno pitanje za sve zemlje koje žele ojačati svoje demokratske standarde, ali i razvoj. Rex Tillerson je rekao da zemlje koje imaju snažne individualne slobode i slobodne medije su zemlje koje su stabilnije i prosperitetnije. Mi zaista vjerujemo u to. Thomas Jefferson rekao je da kada svi mogu čitati, kada su mediji slobodni, svi smo sigurni. Slobodni mediji su ključni za snažne demokracije.”

Ali i SAD ima problema s time, u pogledu lažnih vijesti?

“To je jedan posao na kojem stalno treba raditi. Mijenja se način na koji mediji funckioniraju, moraju biti ekonomski isplativi, biti sposobni pružiti infomracije ljudima kako oni to žele – brzo, točno, i to moraju činiti na jeftin način. To nisu isti oni mediji koji su prije postojali, to su mediji koji se moraju promijeniti i mislim da se vlade muče s načinima da zaštite neovisnost medija. To je dvosmjerna ulica. Važno je da mediji imaju slobodu, ali moraju to činiti odgovorno. Ono što se događa u Europi je da su bili slučajevi prijetnji novinarima i urednicima, to je nešto što je imalo političku konotaciju i to je nešto što je neprimjereno. Slobodni mediji služe interesima građana i svi slučajevi kršenja zakona jednostavno trebaju biti procesuirani. Mislim da je to izazov i za naredene godine. Moramo se pobrinuti da imamo slobodu, neovisnost medija, da je vlada partner medija. Istovremeno, mediji imaju odgovornost izvještavati točno. Mislim da mediji moraju imati pravo na benefit sumnje, imaju pravo istraživati, izvještavati o činjenicama na koje građani imaju pravo. Postoji odgovornost na obje strane, ali mislim da je najveći rizik trenutno u prijetnjama.”

Svaki put kada moji kolege u Srbiji pitaju nešto predsjednika Aleksandra Vučića on reagira “evo opet američke postaje”. Biste li to nazvali priejtnjom, neugodnom situacijom za novinara? Plaća li nas američka vlada?

“Ako vas i plaća onda vas sažaljevam. Šalim se, niste na platnoj listi američke vlade. Naravno da američka vlada ne plaća medijima, mi vjerujemo neovisnim medijima. Bilo da je riječ o Srbiji, Hrvatskoj, Poljskoj ili SAD-u, vjerujemo da vlast mora stvoriti prostor za neovisne medije. Vlasti moraju zaštiti novinare i medije od prijetnji. Pravosuđa diljem Europe moraju procesuirati one koji na nezakonit način žele ograničiti slobodu medija. Političari, lideri imaju odgovornost reći da je i njima važno da mediji funkcioniraju neovisno. Ne bih rekao da je neka zemlja gora od druge, mislim da su sve u regiji suočene s istim izazovima tranzicije, no mi svojim programima pomoći potičemo slobodno izvještavanje.”

Facebook Komentari