Baksa: U radnoj skupini za Ovršni zakon su vukovi koji dogovaraju kako podijeliti plijen

Prvi put u samostalnoj Hrvatskoj zaradili smo više nego što smo potrošili. Hoće li se suficit proračuna odraziti na standard građana? Kako porezno rasteretiti gospodarstvo? Zašto raste dug blokiranih građana?

U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su: Davor Huić – Udruga poreznih obveznika “Lipa”, Sarajko Baksa – Udruga “Blokirani”, Zdenko Adrović – Hrvatska udruga banaka, Tomislav Ćorić – HDZ i Marijana Ivanov – Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Temeljni razlog da netko uđe u blokadu je gubitak posla, rekao je Sarajko Baksa. Nedostaje nam ljudi u realnom sektoru- ljudi koji stvaraju nove vrijednosti. Prije nismo imali toliki broj blokiranih jer su ljudi radili, kazao je Baksa. Osvrnuo se i na povećanje plaće. Povećanje od 300 kuna je javnobilježnički trošak. Ako imate režije,desetak računa, to je samo jedna desetina troškova koji će uzeti javni bilježnik taj mjesec. Kazao je kako u radnoj skupini koja radi na izmjenama Ovršnog zakona postoje dvije frakcije: blokirani i sindikati s jedne strane i krupni kapital s druge strane. Na voditeljevo pitanje jesu li u tom slučaju banke krupni kapital, Baksa je odgovorio da su to vukovi koji dogovaraju kako podijeliti plijen.

Blokirani su u najvećoj mjeri u toj situaciji zbog recesije. Što se tiče države, suficit se ostvaruje jer smo izašli iz recesije, napominje Marijana Ivanov. Smatra da podatak o suficitu države treba promatrati racionalno i da u godinama ekspanzije suficiti trebaju biti i veći, a da se rashodi trebaju smanjaivati. U godinama ekspanzije stvaraju se rezerve za godine recesije, a one će prije ili kasnije ponovno doći, upozorava Ivanov.

Ministar Tomislav Ćorić kazao je kako će ova Vlada učiniti sve kako bi se blokiranima pomoglo u kontekstu Ovršnog zakona. Sarajku Baksi odgovorio je kako u Hrvatskoj nema vukova te kako je Vlada uz sve svoje građane pa tako i blokirane. Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona to ćemo i pokazati, poručio je Ćorić.

Sa sadašnjim suficitom ne treba srljati u povećanje rashoda, smatra Davor Huljić. Napominje da se suficitom može ići k smanjenju javnoga duga zbog smanjenja troškova financiranja i povećanja kreditnog rejtinga. Napominje da suficit može voditi i k poreznom rasterećenju. Sve zemlje u našem okruženju rade porezno rasterećenje kako bi povećale gospodarski rast, napomenuo je Huljić.

Zdenko Adrović kazao je kako je uobičajena praksa kojom agencije otkupljuju dugove građana i da s takom praksom treba nastaviti. Banke tako čiste svoje portfelje, poboljšavaju statistiku države jer vanjski analitičari prate i koliko država ima loših kredita u odnosu na ukupni kredit- to pokazatelj zdravlja jednog gospodarstva, rekao je Adrović.

Facebook Komentari