Hrvatska izgubljena u vječnom podaničkom mentalitetu koji je razlogom za nejasne vanjskopolitičke stavove

Pišu: Ana Diklić i Ante Rašić

U kontekstu (ne)priznavanja arbitražne odluke oko Savudrijske vale, u hrvatskim medijima spominje se sve, od nekoliko ribarica do mjesta gdje se nekad predavala ‘Titova štafeta’, samo se ne spominju ključne činjenice vezane uz dugoročne gospodarske i geopolitičke interese pojedinih zemalja EU koje su zapravo povod, razlog i posljedica arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje.

Naoko nebitna u tom sporu, ali dugoročno od iznimnog značaja je slovenska luka Koper, važna strateška točka ne samo za slovensko nego i za njemačko gospodarstvo, samim time i za Europsku uniju. Indikativan je jedan podatak da će od iduće godine 43,6 milijuna eura biti investirano u dodatne kapacitete za pretovar automobila, najviše Mercedes-Benzovih koji su najtraženija njemačka izvozna roba na tržištu Azije.

Mercedes je u okviru razvojne strategije ”Mercedes-Benz 2020” s lukom Koper 2015. potpisao ugovor upravo o izvozu – pretovaru automobila na Daleki Istok.

U Kopru do 2020. godine planiraju ulaganja od 235 milijuna eura u kontejnerski terminal. Jedna od prvih investicija u tom paketu realizirana je u listopadu, a riječ je o postavljanju novih dizalica za željeznicu najmodernije tehnologije i otvaranju nova dva željeznička kolosijeka za formiranje vlakova, svaki dužine od 750 metara, tako da sada Kopar ima ukupno pet kolosijeka kakve Rijeka nema, niti će ih imati u budućnosti.

Najveća slovenska luka dijelom i zbog toga danas ima oko stotinjak kontejnerskih blok-vlakova tjedno, dok ih u najvećoj hrvatskoj luci ima desetak puta manje. Posljedica je to izbora željezničkih operatera, brodara, agenata i ostalih korisnika transportnog pravca, kojima Slovenija nudi bolji i brži servis od Hrvatske. Problem nedovoljno konkurentne željezničke veze riječke luke sa zaleđem kronično opterećuje svaki pokušaj privlačenja većih količina tereta. Zbog toga je realno već niz godina teško govoriti o opciji da Rijeka preuzme dio tereta iz slovenskog Kopra, koji sa 844.776 TEU-a prošle godine uživa poziciju uvjerljivo najveće kontejnerske luke sjevernog Jadrana, dok Rijeka ima gotovo pet puta manji promet.

Međutim, to nije sve. Nekoliko mjeseci prije slovenskih izbora, premijer Cerar je sumnjičavoj oporbi i javnosti najavio gradnju nove željezničke pruge od Kopera do Divača već 2018.godine koja bi trebala povećati primat Kopra u kontejnerskom i drugom teretu pred konkurencijom u Sjevernom Jadranu, osobito pred Trstom i Rijekom.

Gradnja pruge duge 28 kilometara na vrlo zahtjevnom terenu trebala bi trajati 6 godina, a njome će Koper još više povećati svoju konkurentnost na tržištu prema jadranskim i europskim lukama kroz koje ide teret u srednju Europu.

Gradnja te moderne pruge trebala bi stajati manje od milijarde eura, ali bi troškovi mogli porasti tijekom godina jer je visinska razlika između Kopra i Divače 400 metara, a na trasi će trebati sagraditi cijeli niz vijadukata, tunela, mostova i obilaznica. Rast troškova posve je beznačajan u odnosu na dugoročne koristi koji će donijeti slovenskom gospodarstvu.
Sadašnje slovenske vlasti tvrde da će Europska investicijska banka (EIB) osigurati skoro trećinu potrebnih sredstava kroz povoljan kredit na 25 godina, sudjelovat će europski fondovi za koheziju i prometno povezivanje, a računa se i na doprinose zemalja iz zaleđa koje gravitiraju ka Kopru, kao što su Mađarska, Češka i Slovačka.

Izgradi li se ta pruga, Koparska će luka još bolje koristiti svoje komparativne prednosti u odnosu na ostale luke u Jadranu i biti kompetitivna lukama u sjevernoj Europi.

Luka Koper je lani, 2016. postigla do sada rekordni promet i obavila prekrcaj 22 milijuna tona tereta, što je rast od 6,3 posto, čime se svrstava u najbolje luke u ovom dijelu Europe, osobito u segmentu kontejnerskog tereta.

A gdje smo tu mi? Gdje je Hrvatska? Hrvatska je izgubljena u svojim nemuštim objašnjenjima i posvemašnjoj neukosti, inertnosti i vječnom podaničkom mentalitetu koji je razlogom za nejasne vanjskopolitičke stavove.

Hrvatski političari, zajedno s medijima zastrašujuće su površni i nemarni u objašnjavanju arbitraže glede Savudrijske vale i višestrukih gospodarskih interesa zemalja EU. Interesa u koje se mi ne uklapamo.

Najmanji je problem nekoliko ribarica s jedne i s druge stranina koje je koncentrirana cjelokupna javnost, namjerno ili slučajno, a najveći izvor problema upravo vječni i jedini gospodarski interesi.

Nije Njemačka izabrala Sloveniju kao lojalnog saveznika i okrenula leđa nama Hrvatima koje je uvela u EU iz nekakvog čudnog razloga. Za razliku od Hrvatske, Njemačka štiti interese svojih izvoznika, a poznato je da su najvažnija i najtraženija njemačka izvozna roba upravo automobili. U pitanju je ogroman biznis, i jedan od mnogih u kojima ne sudjelujemo zbog vlastite gluposti.

Ugovor Mercedes – Benza s lukom Koper i ulaganje Europske investicijske banke u luku Koper stvara jednostavnu jednadžbu gospodarskih interesa iz kojih je Hrvatska izostavljena. Samo kada je u pitanju ovaj primjer, znatno se smanjuje značaj naših luka kao i eventualni planovi infrastrukturnog i energetskog povezivanja srednje Europe s juga, preko Hrvatske.

Koper je prezentirao i studiju u okviru europskog projekta GAINN4MOS prema kojoj bi u budućnosti mogli opskrbljivati plovila na tekući prirodni plin (LNG bunkering), jer Europska unija je putem Direktive zatražila od država članica da izrade nacrte nacionalnih politika o alternativnim gorivima, uključujući LNG. Od država članica se također očekuje da osiguraju odgovarajući broj točaka punjenja LNG-a u pomorskim lukama kako bi brodovi mogli cirkulirati kroz TEN-T Core mrežu do kraja 2025.

Ima li Hrvatska ikakve veze s time ili još raspravljamo o uvođenju vode u neke zaseoke dok su 3000. godine prije Krista građeni vodovodi?

Možemo li u sporu oko Savudrijske vale poentirati upravo na tim okolnostima?

Teško je reći jer brodovi najvjerojatnije vrlo jednostavno mogu ‘preskočiti’ hrvatske teritorijalne vode i uploviti u talijanske da bi nastavile međunarodnim vodama, a Hrvatska ubrzano jedriti prema svim gospodarskim marginama.

Facebook Komentari