Evo kako ‘Junckerov’ novac koriste u Finskoj, Latviji i Bugarskoj

Tzv. Junkerov plan, koji bi u Europi trebao potaknuti investicije i pokrenuti gospodarski rast, na polovici je realizacije. Milijarde eura poduzetnicima prije svega služe kao jamstvo za rizične kredite, koje banke inače ne bi odobrile. Zemlje članice novcem iz Junkerova fonda najčešće se koriste za infrastrukturne projekte, ali i za razvijanje potpuno novih tehnologija i inovacija.

Hrvatskoj je na raspolaganju 186 milijuna eura, koji bi mogli poslužiti za investicije ukupno vrijedne 742 milijuna. Fond su do sada najbolje iskoristile Estonija i Bugarska, a Hrvatska je na 12. mjestu. Evo za što, primjerice, taj novac upotrebljavaju u Finskoj, Latviji i Bugarskoj.

U Finskoj se europskim novcem obnavlja željeznička postaja, gradi se naselje, stanovi, trgovački centar. Novac su dobili jer će se na ovom najvećem gradilištu otvoriti nova radna mjesta. Čak 7000 – i za radnike izvan Finske. Većina radnika na gradilištu je iz Finske, no dosta je radnika iz Latvije, Estonije, Poljske, Španjolske pa čak i Rusije.

U susjednoj Latviji, novac iz Junckerova fonda dobila je privatna tvrtka. Razvila je posebnu vrstu betona koja ne puca, duže traje, a tanji je od klasičnog. Posao im je krenuo kada su armirane konstrukcije zamijenili – čelničnim vlaknima. “Naša tehnologija je poprilično nova, banke se baš ne upuštaju u financiranje takvih projekata. Junckerov plan pomogao nam je. Zahvaljujući njemu dobili jamstvo, pa su onda banke pristale financirati nas”, kaže vlasnik tvrtke Primekssa.

U Bugarskoj ‘Junckerov’ novac dobio je start up MClimate koji ima velike planove. Uz pomoć nekoliko utičnica, ventila i mobitela moguće je kontrolirati dom na daljinu: odrediti temperaturu, uključiti bojler ili isključiti zaboravljeno glačalo. Nisu dobili novac samo za razvoj prototipa i sastavljanje tima stručnjaka. Dobili su i mogućnost naučiti kako pokrenuti posao, kako osluškivati tržište, otkriti koje su potrebe kupaca te ispuniti njihove potrebe.

U sve ove projekte ugrađena je i energetska učinkovitost. Tako će se u Finskoj energija ponovno upotrebljavati, u Latviji će se smanjiti emisija ugljikova dioksida, a bugarska pametna kuća novac i energiju štedjet će na daljinu. Svi ovi primjeri putokaz su kako bi i Hrvatska trebala povući više iz tzv. Junckerova fonda, piše HRT.

Facebook Komentari