Hrvatska ima institut koji se bavi hibridnim ratom, evo što kažu o presudi Praljku i ostalima

Trebaju li novinari strahovati za slobodu medija kada političari govore o hibridnom medijskom ratu? Koliko je tanka crta između moguće kolektivne paranoje zbog inflacije lažnih vijesti i praćenja promjena u informacijsko komunikacijskim sustavima? Gdje je tu uloga Strategije o nacionalnoj sigurnosti? Je li Hrvatska kao mala zemlja uopće ugrožena hibridnim ratom? O tome je u “Intervjuu tjedna” s Jasminom Popović razgovarao dr. Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

“Institut je osnovan početkom ove godine na inicijativu nekolicine nas koji se bavimo problematikom upravljanja javnog znanja više od jednog desetljeća svjesni činjenice da se u Hrvatskoj i međunarodnom javnom prostoru događa veliki broj procesa i aktivnosti, a koji su usmjereni na ugrožavanje vitalnih hrvatskih nacionalnih interesa”, rekao je dr. Gordan Akrap.

“Stoga smo ponukani aktivnostima unutar EU i NATO-saveza odlučili pokrenuti ovaj institut koji bi trebao biti jedno od referentnih mjesta u Hrvatskoj za povezivanje naše stručne javnosti s međunarodnom stručnom javnošću prvenstveno iz kruga zemalja EU i NATO-saveza kako bi se zajedno suočavali s novim sustavom prijetnji iz hibridnih domena”, razjasnio je.

Akrap je kazao da u institutu nema nijednog zaposlenog te da su oni udruga građana. “Mi smo svi volonteri i radimo na način da usklađujemo svoje mišljenje, dogovaramo se, promišljamo i pišemo određene dokumente i držimo predavanja. Trenutačno nas ima 12, a više od polovine je doktora znanosti iz različitih domena. Velik dio nas su praktičari koji su bili u izvještajnom sustavu tako da imamo i praktična znanja i teoretsku nadogradnju u tom pravcu.”

Na pitanje tko se koristi njihovim uslugama kazao je da u Hrvatskoj još ni s kim ne surađuju na takav način. “U inozemstvu surađujemo s različitim institucijama, uglavnom sveučilištima s kojima razmjenjujemo mišljenja i iskustva. Usko surađujemo s pojedincima i institucijama u različitim zemljama, od Izraela do Španjolske i Velike Britanije upravo na procesima razmjene mišljenja i iskustava.”

Naglasio je da hibridni rat po svojoj definiciji podrazumijeva aktivnosti u sve tri domene; fizičkoj, informacijskoj i kognitivnoj. “S druge strane nije sve što se događa u medijskom prostoru takvo da se može okarakterizirati kao informacijsko i medijsko ratovanje. Vi se suprotstavljati onima koji pokušavaju utjecati na vaše procese donošenja odluka možete jedino tako ako ste svjesni da postoje takve aktivnosti.”

“Sloboda medija i sloboda medijskog izražavanja, uz uvažavanje etičkih normi, uz ono što mi zovemo potrebom definiranja vjerodostojnosti izvora, točnosti i potpunosti informacije je jedan od temelja na kojima se treba razvijati svako slobodno društvo”, istaknuo je. “Informacijska prezasićenost je činjenica, ali treba naći modele kako u toj cijeloj šumi pronaći drveće”, dodao je.

Govoreći o haškoj presudi kazao je kako je “uvjeren u to da će se u Hrvatskoj naći modeli kako će se ta presuda pokazati samo kao jedno viđenje”. “I presuda protiv kardinala Stepinca nije mogla izdržati teret povijesne vjerodostojnosti”, zaključio je.

Facebook Komentari