Najnovije

Na temelju Mladićevih dnevnika je u presudi utvrđeno da je Praljak postupao sa sviješću da je u udruženom zločinačkom pothvatu

Haški sud prestat će s radom potkraj godine. Nedavno je izrekao prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću, a u srijedu će i šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata.

Presuda čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata nije presuda Hrvatskoj, pogotovo ne za agresiju. Žrtve zločina ne mogu tražiti odštetu od Zagreba, izjavila je braniteljica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te jednog od osuđenih u slučaju “Prlić i drugi”

U svibnju 2013. Haški sud nepravomoćno je osudio šestoricu Hrvata na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, teških povreda Ženevskih konvencija te kršenja zakona i običaja ratovanja.

Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo i šestorica optuženih.

Suđenje je počelo u travnju 2006., dvije godine nakon što se šestorka dragovoljno predala Haškom sudu. Više od 10.000 dokaza i ukupno 206 svjedoka izvedeno je pred tročlano raspravno vijeće.

Suđenje šestorci Hrvata iz BiH posljednje je prije nego što se potkraj godine zatvori Haški sud, a njegov rad nastavi Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.

Branimir Farkaš, HRT-ov novinar koji je pratio rad Haškog suda, u središnjem Dnevniku se osvrnuo na rad Haškog suda i kazao da je Sud osnovan 1993., a prvo suđenje počelo je 1995., i to za ubojstva u Srebrenici. Deset godina nakon osnutka Suda, Vijeće sigurnosti UN-a predvidjelo je da sud prestane s radom do 2010. No tada najveći zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić nisu bili dostupni Sudu.

Nakon dva produljenja, presuda u slučaju “Prlić i drugi” bit će posljednja presuda ovoga Suda, rekao je među ostalim Farkaš.

O tome mogu li haške odluke dodatno utjecati na odnose među susjedima u ovom dijelu Europe u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” govorili su predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Čičak je kazao da prema njegovom mišljenju nisu odluke suda opterećujuće u odnosima između više država, već ta povijest koju oni nastoje artikulirati kroz kaznena djela. Nas i dalje opterećuje to što se događalo prije 20 godina zato što mi koji živimo u državama sljednicama bivše Jugoslavije nismo imali sami snage to apsolvirati. Mislim da će ova presuda i presuda u predmetu “Prlić i ostali” imati utjecaja na političke odnose, ali kratkoročno. Dugoročno se nema tu što promijeniti kada su ti odnosi “nedobri”, nisu loši, ali su “nedobri”, rekao je Čičak.

Kvaliteta odnosa se ne mjeri samo odnosom država, nego i naroda, dodao je i spomenuo da postoje stereotipi u razmišljanju – Srbi su četnici, Hrvati su ustaše. Kad ćemo se iskopati u međusobnim odnosima iz toga, upitao se Čičak.

Prema mišljenju Stiera Haški sud je podbacio. Kazao je to odgovarajući na pitanje koliko je Sud pridonio miru i pomirbi. Kao politolog i političar koji ima određena iskustva u aktivnoj politici moram zaključiti da je Sud podbacio u pomirenju jer nije procesuirao onima najodgovornijima za rat, za agresiju na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu, izjavio je Stier, piše HRT.

Iako su na slabo medijski praćenom suđenju Praljak i ostali iznijeli vrlo uvjerljivu argumentaciju, na kraju su zapravo osuđeni na osnovi dnevnika krvnika Ratka Mladića, prenosi RTL

Šestorka je prije četiri godine osuđena na ukupno 111 godina zatvora, a nepravomoćno je okrivljen i hrvatski državni vrh na čelu s Franjom Tuđmanom. Ako presuda ne padne, Hrvatska će biti jedina zemlja koja će nakon prestanka rada Međunarodnog suda u Haagu biti označena kao okupacijska, piše RTL.

Bila je to presuda za šestoricu čelnih ljudi nekadašnje Herceg Bosne, no i presuda Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. “Sudsko vijeće jednoglasno vas osuđuje na kaznu od 25 godina zatvora, 20 godina zatvora, 20 godina zatvora, 20 godina zatvora, 16 godina zatvora, 10 godina zatvora”, izrekao je prvostupanjsku odluku Jean Claude Antonetti, predsjedavajući sudac.

Sud je zaključio da su zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Tuđmanom, ministrom obrane Šuškom, generalom Jankom Bobetkom te predsjednikom Herceg Bosne Matom Bobanom sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu.

“Koji je imao za cilj stvaranje hrvatskog entitea na području BiH u granicama Banovine Hrvatske, kako bi se taj dio kasnije mogao pripojiti Hrvatskoj ili biti država unutar BiH, vezana s Hrvatskom”, ustvrdio je tada sudac.

A to je sud zaključio na temelju dnevnika ratnog zločinca Ratka Mladića – u kojima se govori o njegovim navodnim susretima s BiH Hrvatima. Kao dokaz su uvedeni naknadno na kraju suđenja, zbog čega je obrana tražila ukidanje presude.

“Niti smo znali jesu li autentični, niti smo imali priliku ispitivati Mladića, odnosno da Praljak ispituje Mladića. A na temelju Mladićevih dnevnika je u presudi utvrđeno da je Praljak postupao sa sviješću da je u udruženom zločinačkom pothvatu”, kazala nam je Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka.

U postupku koji traje više od 13 godina, ispitano je 280 svjedoka, izvedeno više od 10 tisuća dokaza. Da se tužiteljstvo favoriziralo od početka osuđenici su tvrdili i na raspravi pred žalbenim vijećem.

“Razina nepravičnosti postupka je bila nepodnošljiva, tako da značajan dio vremena nisam htio ni dolaziti na takvo suđenje”, istaknuo je na suđenju Jadranko Prlić, nepravomoćno osuđen za ratni zločin.

“Ako na kraju časni suci zaključe da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti, moja savjest je čista”, kazao je Slobodan Praljak.

Iako je na optuženičkoj klupi i sama Hrvatska, pomoći od države obrana nije imala. “Moram reći da nismo imali potporu hrvatske vlade u prikupljanju dokumenata, u pronalaženju vrsnih vještaka, i prezentaciji, jedino je ministar Šprlje pokazao interes za slučaj, ali to je već bilo kasno”, ističe odvjetnica Nika Pinter.

Obrana očekuje oslobađajuću ili ukidanje presude. No, ako se potvrdi, onda problem ima i cijela Hrvatska. “Ispast će na kraju da je jedino Hrvatska bila direktno involvirana u taj rat, a sve druge su bile žrtve i nisu imale veze s tim sukobom”, objašnjava odvjetnica Slobodana Praljka.

A tada se otvara mogućnost i za brojne tužbe protiv Hrvatske za naknadom štete, piše RTL.

Facebook Komentari