DOKUMENT Vlada odgovorila na pitanje Aleksića jesu li svi oni koji su ugovorili s distributerima plina, vode, električne energije i sl. prije 3. kolovoza 2017. zaštićeni promjenama Ovršnog zakona

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić poslao je zastupničko pitanje Vladi RH znači li da svi oni koji su ugovorili ugovore s distributerima plina, vode, električne energije i sl. prije 3. kolovoza 2017. nisu zaštićeni odredbama članka 75. stavka 5. Ovršnoga zakona.

HRVATSKI SABOR

Goran Aleksić, zastupnik

U Zagrebu, 15. rujna 2017.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Predmet: Zastupničko pitanje predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću

Na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora upućujem predsjedniku Vlade RH sljedeće zastupničko pitanje:

Poštovani gospodine Plenković, molim Vas da mi odgovorite na koje pravne poslove se misli u članku 44, stavku 3. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 73/17), znači li to da svi oni koji su ugovorili ugovore s distributerima plina, vode, električne energije i sl. prije 3. kolovoza 2017. nisu zaštićeni odredbama članka 75. stavka 5. Ovršnoga zakona?

Obrazloženje:

Izmjenama Ovršnog zakona u članku 75. stavku 5. propisano je sljedeće:

,,(S) Smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.” te je u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 73/17) u članku 44. stavku 3. propisano sljedeće:

„(3) Članak 12. stavak 1. ovoga Zakona primjenjuje se na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.”, a to se odnosi upravo na odredbe u izmijenjenom članku 75. stavku 5. Ovršnoga zakona.

Budući da je javnost informirana kako je izmjenama Ovršnoga zakona sada zaštićena jedina nekretnina koja nije pod založnim pravom, molim da mi odgovorite na zastupničko pitanje, a odgovor će otkloniti dvojbe u vezi s primjenom odnosnih odredaba te će nedvojbeno ukazati na koje se pravne poslove ne odnosi primjena članka 75. stavka 5. Ovršnoga zakona.

Hvala unaprijed i srdačan pozdrav!

Zastupnik

Goran Aleksić

Odgovor Vlade:

Klasa:
Urbroj:

Zagreb,

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Zastupničko pitanje Gorana Aleksića, u vezi s primjenom odredbi Ovršnog zakona

– odgovor Vlade

Zastupnik u Hrvatskome saboru, Goran Aleksić, postavio je, sukladno sa člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16 i 69/17), zastupničko pitanje u vezi s primjenom odredbi Ovršnog zakona.

Na navedeno zastupničko pitanje, Vlada Republike Hrvatske daje sljedeći
odgovor:

U vezi s pravnim poslovima u smislu članka 44. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 73/17 – u daljnjem tekstu: ZID OZ/17), odnosno pitanja jesu li svi ugovori koji su sklopljeni s distributerima plina, vode, električne energije i slično, prije 3. kolovoza 2017. godine zaštićeni odredbom članka 75. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – u daljnjem tekstu: OZ) ili nisu, Vlada Republike Hrvatske ističe sljedeće:

Odredba izmijenjenog članka 75. stavaka 1. i 5. OZ-a glasi:

„Zaštita ovršenika fizičke osobe

Članak 75.

(1) Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

(5) Smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.“

Nadalje, odredba članka 44. stavka 3. ZID OZ/17 glasi:

„Članak 12. stavak 1. ovoga Zakona primjenjuje se na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.“.

U vezi s navodima u zastupničkom pitanju kako je javnost informirana da je odredbama ZID OZ/17 zaštićena jedina nekretnina koja nije pod založnim pravom, a da će odgovor na predmetno zastupničko pitanje otkloniti dvojbe u vezi s primjenom odredaba članaka 75. OZ i 44. ZID OZ/17, odnosno da će biti jasno na koje se pravne poslove ne odnosi primjena članka 75. stavka 5. OZ-a, Vlada Republike Hrvatske ističe sljedeće:

ZID OZ/17 stupio je snagu 3. kolovoza 2017. godine, osim odredbi članka 24. (provedba ovrhe), članka 25. (provedba naplate na temelju zadužnice – briše se), članka 26. (izravna naplata), članka 27. (izravna naplata), članka 29. (zapljena računa na temelju zadužnice), članka 30. (zapljena računa na temelju bjanko zadužnice), članka 31. (registar zadužnica i bjanko zadužnica) i članka 34. stavka 2. (izvansudska ovrha) koje su stupile na snagu 1. rujna 2017. godine.

Osnovni ciljevi navedenih izmjena i dopuna su uspostaviti pravičnu ravnotežu između svrhe mjera koje su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire, poboljšanje i ispravak pojedinih odredbi i/ili uređenja te se razrađuje primjena pravne stečevine Europske unije u vezi s blokadom računa.

Odredbom članka 75. stavka 1. OZ-a propisano je da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Odredbom članka 12. stavka 1. ZID OZ/17 izmijenjen je članak 75. stavak 5. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16) na način da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz navedenog stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.

Nadalje, odredbom članka 12. ZID OZ/17 dodani su u članku 75. Ovršnog zakona stavci 6., 7. i 8. kojima je, između ostaloga, propisano da će sud, kad to pravičnost zahtijeva, odrediti i provesti ovrhu na nekretnini iz članka 75. stavka 5. OZ-a, ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa.

Odredbom članka 44. stavka 3. ZID OZ/17 propisano je da se članak 12. stavak

1. ZID OZ/17 primjenjuje na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ZID OZ/17, odnosno nakon 3. kolovoza 2017. godine.

Dakle, iz navedenoga proizlazi kako je od ovrhe zaštićena jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini, odnosno ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog odnosa.

Međutim, odredba članka 12. stavka 1. ZID OZ/17 primjenjuje se samo na pravne poslove, kojim je ovršenik preuzeo određenu obvezu, sklopljene nakon 3. kolovoza 2017. godine. Drugim riječima, ako je ovršenik sklopio pravni posao kojim je preuzeo određenu obvezu prije 3. kolovoza 2017. godine, tada se ne primjenjuje odredba članka 12. stavka 1. ZID OZ/17 kojim se štiti jedina nekretnina, neovisno kada je pokrenut postupak prisilne naplate nad nekretninom.

S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske napominje kako se odredba članka 75. stavka 1. OZ-a ne primjenjuje, odnosno ovršenik se ne može protiviti ovrsi pozivajući se na razloge navedene u tom članku, ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži (članak 77. stavak 1. OZ-a).

Odredba članka 77. stavka 1. OZ-a glasi:

„Zaštita ovrhovoditelja

Članak 77.

(1) Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.“.

Dakle, za primjenu odredbe članka 77. stavka 1. OZ-a (koji isključuje primjenu članka 75. stavka 1. OZ-a), a odnosi se na slučajeve kada je pravnim poslom zasnovano založno pravo (npr. ugovorom o kreditu), nije relevantno kada je pravni posao sklopljen.

Slijedom navedenoga, odredba članka 75. OZ-a kojom je namjera zaštititi od ovrhe jedinu nekretninu ovršenika koji ne obavlja registriranu djelatnost ne primjenjuje se ako je ovršenik sklopio pravni posao kojim je preuzeo određenu obvezu prije 3. kolovoza 2017. godine, zatim ako je ovršenik dao suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini, ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog odnosa i ako se radi o pravnom poslu na temelju kojeg je ovrhovoditelj stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, neovisno o tome kada je takav pravni posao sklopljen.

Vlada Republike Hrvatske napominje kako su odredbom članka 20. ZID OZ/17 iza članka 131. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16) dodani članci 131.a, 131.b i 131.c koji se primjenjuju na sve postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem bi se zakonu trebali dovršiti, a istima je propisano pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja iz sredstava državnog proračuna, za razdoblje najduže od 18 mjeseci, i to za ovršenika fizičku osobu koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, a koja je prodana u ovršnom postupku, ako ispunjava zakonom propisane uvjete.

Eventualna potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika dat će Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa.

PREDSJEDNIK

mr. sc. Andrej Plenković

Facebook Komentari