Kazna za razvijenost: Kvarnerski otoci ostaju bez 20 milijuna kuna – godišnje

Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u obličju u kakvom je upućen Hrvatskom saboru, uvelike će otežati i zapravo onemogućiti nastavak dosadašnjih modela financiranja svih većih, ali i krucijalno važnih komunalnih, odnosno infrastrukturnih projekata na kvarnerskim otocima. Radi se o odredbama novog zakona koji je u listopadu u parlamentu već prošao prvo čitanje, slijedom kojeg se mijenja dosadašnji način raspodjele prihoda od poreza na dohodak u dijelu kojim se do sada 16 posto tih sredstava, uprihođenih na nekom području, osiguravalo za »kapitalne projekte od interesa za razvoj«.

Novim se zakonom raspodjela mijenja tako da se taj, otocima iznimno bitan udio poreznog novca, sad raspoređuje temeljem izračuna prosjeka poreza na dohodak za svaki grad i općinu u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika. Kvarnerski otoci po tom kriteriju »iskaču« iznad državnog prosjeka, pa je realno očekivati da će lokalne jedinice na kvarnerskim otocima teško moći računati na participaciju u raspodjeli poreznog prihoda koji im je do sada činio važnu polugu u zatvaranju financijskih konstrukcija svih većih i značajnijih kapitalnih projekata poput gradnje komunalne infrastrukture, ali i izgradnje škola, školskih dvorana, vrtića i društvenih objekata.

Veliko »kresanje«

Na najrazvijenijem kvarnerskom otoku – Krku, lokalni čelnici i čelnice jedini su u stavu da će im ovo znatno otežati investiranje u kapitalne projekte, a prema riječima krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića, koji prenosi stavove Koordinacije krčkih općinskih načelnika i gradonačelnika, ovaj će otok, prema njihovim procjenama, zbog odredbi novog zakona na godišnjoj razini ostati zakinut za oko 10 milijuna kuna.

Otočni indeks razvijenosti

Nedavno je ministrica Žalac najavila da, usporedo s izradom novog indeksa razvijenosti, njezino ministarstvo uvodi i zasebani indeks razvijenosti, tzv. »otočni indeks razvijenosti«. Pojasnila je da će u taj indeks biti uključeni dodatni pokazatelji razvoja kako bi se prikazao realniji stupanj njihove razvijenosti. Prema njeznim riječima, prema postojećem indeksu razvijenosti brojne jedinice lokalne samouprave na otocima nisu u mogućnosti prijavljivati projekte za sufinanciranje sredstvima iz europskih fondova, a ovim novim pokazateljima otvorile bi se, tvrdi, »brojne nove mogućnosti financiranja projekata održivog razvoja na otocima«.

– O kolikom kresanju izvora financiranja kapitalnih projekata govorimo, pokazuje podatak da je iz tog djela poreznih prihoda, a koji nikad nije bilo moguće koristiti drugačije nego namjenski, u 15 godina primjene takvog modela raspodjele prihoda od poreza na dohodak na Krku uloženo gotovo 150 milijuna kuna. Od toga je samo na području Grada Krka investirano čak 51,8 milijuna – kaže Vasilić, ukazujući da je iz tog izvora Grad Krk u prošlosti namaknuo 9,6 milijuna kuna te ih utrošio na izgradnju nove osnovne škole, 3,4 milijuna uložio u gradnju vrtića, 10 milijuna kuna za razvoj vodoopskrbe…

– Isto vrijedi i za ostale krčke lokalne jedinice pa je na području Baške iz tog izvora »vraćeno« 9,3 milijuna kuna u rekonstrukciju škole i gradnju sportske dvorane, vodovod i kanalizaciju, Dobrinja 14,4 milijuna za vodoopskrbu i odvodnju, Malinske-Dubašnice 25,7 milijuna kuna za vodoopskrbu, školsku sportsku dvoranu, dječji vrtić te obilaznica Malinske. Omišalj je 27,2 milijuna kuna »vratio« u poslovnu zonu, kanalizaciju, gradnju vrtića i tržnice, Punat 10,9 milijuna u kanalizaciju, školu i dvoranu i rekonstrukciju ceste Dunat – Punat te Vrbnik 8,2 milijuna kuna, od kojih je glavnina uložena na rekonstrukciju i izgradnju sustava vodoopskrbe i modernizaciju cesta – pojašnjava Vasilić.

– Korištenje tih sredstava do sad je bilo izuzetno dobro postavljeno i to tako da se njima ništa drugo nije moglo graditi ni raditi, osim kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, i to onih za koje se dogovorom svih lokalnih samouprava na otoku definiralo da su takvog karaktera i koje je, u konačnici, i nadležno ministarstvo takvima prihvaćalo. Ni kuna iz tog izvora nije mogla ići ni na kakvo održavanje, na administraciju ili hladne pogone, već je do u lipu sve išlo na kapitalna ulaganja u infrastrukturu i društvene djelatnosti. Radi se o golemom novcu koji je uprihođen od poreza na dohodak naših građana, na našem području, koji će centralizacijom i promjenom modela njegova »plasiranja« u svrhu tzv. fiskalnog izravnanja na razini cijele Hrvatske sad ići put nekih drugih projekata i lokalnih zajednica – kaže Vasilić.

Vasilić pojašnjava da će Primorsko-goranska županija, kao jedno od najrazvijenijih područja, biti najpogođenija promjenom raspodjele tih sredstava te da, uz 10 milijuna kuna godišnje na koje više neće moći računati otok Krk, bez jednakog iznosa ostaju i lokalne jedinice s ostalih triju kvarnerskih otoka – Cresa, Lošinja i Raba. Točnije, slijedom novog Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, kvarnerskim otocima već u 2018. godini, ali i svim idućim godinama, nedostajat će čak 20 milijuna »kapitalnih« kuna.

Kočenje planova

– Vjerujemo da Grad Mali Lošinj neće moći računati na participaciju u raspodjeli budućeg poreznog prihoda s obzirom na način raspodjele koji je predložen izmjenama Zakona, a u kojem će bitan kriterij biti izračun prosjeka poreza na dohodak za svaki grad i općinu u Republici Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika – kaže Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, ocjenjujući da će se to nepovoljno odraziti i na gradski proračun, budući da će ostati bez oko 3,5 milijuna godišnje.

– To će se loše odraziti na realizaciju planiranih kapitalnih projekata s obzirom na to da je Grad Mali Lošinj iz tog dijela poreznih prihoda iskoristio oko 60 milijuna kuna, iz kojih je tijekom proteklih godina financiran cijeli niz iznimno bitnih projekata kao što su izgradnja vodovoda i kanalizacije na području Grada, izgrađena je zgrada osnovne škole, rekonstruirane su Riva lošinjskih kapetana i Riva Priko, izgrađeno je raskrižje Kalvarija s pristupnom cestom, izrađena je prostorno-planska dokumentacija, realiziran je projekt Muzeja Apoksiomena, rekonstruirana je i proširena knjižnica i čitaonica… – nabraja čelnica Malog Lošinja neke od projekata financiranih iz ovog izvora, ocjenjujući da je »raspolaganje ovim sredstvima do sada odlično funkcioniralo, tako da je svaka jedinica lokalne samouprave sama određivala koji su joj kapitalni projekti od interesa i potom je odobrena sredstva trošila isključivo namjenski«.

Vasilić: Otočani to ne zaslužuju

– Primjena ovakvog zakona velik je udarac svim gradovima i općinana na otocima i svi ćemo to bolno osjetiti. Zakon o otocima iz 1999. s potom i 2002. rezultirao je nizom pozitivnih i kvalitetnih pomaka koje se, uz ostalo, ogledaju i u povećanju broja njihovih stanovnika koji je, između 2001. i 2011. narastao za desetak tisuća. Ovaj pak zakon čini suprotno od učinaka Zakona o otocima, a otočani to – ne zaslužuju, zaključuje Vasilić.

– Nažalost, kod svake porezne reforme netko ostane zakinut. Bojim se da će to ovoga puta biti otočne općine i gradovi – kaže gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako, upozoravajući da se dugoročno mnoge investicije kao što su ceste, vodovodi, kanalizacije i slične infrastrukturne investicije planiraju računajući na taj prihod koji sada jednostavno nestaje.

– Mi otočani samo želimo jednake uvjete kao na kopnu. I ništa više. Kada to kažem, mislim na primjer na investicije u infrastrukturi na otocima. Metar kanalizacije na stjenovitim otocima znatno je skuplji nego u ravnoj Slavoniji. Prijevoz građevinskog materijala na otok, prijevoz građevinskih strojeva, pa i samih radnika, znatno poskupljuje radove na otocima. Želimo li razvoj onog dijela Hrvatske koji ima potencijala, razvoj otoka na kojima leži znatni dio hrvatskog turizma, ne smiju se zakidati otočni gradovi i općine koji moraju infrastrukturom pratiti i razvoj najvažnije hrvatske gospodarske grane, turizma – pojašnjava Jurjako, potvrđujući da će Cres, prema informacijama iz Ministarstva financija, biti u skupini manjeg broja gradova koje očekuje smanjenje ukupnog prihoda iz poreza na dohodak.

Slaba utjeha

– Problem je u tome što imamo relativno veliki proračun i mali broj stanovnika, a upravo je broj stanovnika važan faktor u izračunu koliko će koja općina, grad ili županija dobiti sredstava. Kao gradonačelnik najveće jedinice lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji, ali i susjednoj Istarskoj županiji, moram reći da broj stanovnika ne bi smio biti jedini ključ jer nije isto upravljati gradom površine deset kilometara četvornih ili Cresom koji se prostire na 292 četvorna kilometra. Ispada da smo kažnjeni zbog činjenice da na velikom otoku živi malo stanovnika, a imamo relativno visok proračunski prihod po stanovniku. No, naša površina ima velik potencijal koji je teško realizirati kad iz godine u godinu raznim poreznim reformama gubite proračunski novac – kaže creski gradonačelnik, zaključujući da će ovakva porezna reforma sasvim sigurno usporiti razvoj najvećeg hrvatskog otoka.

Sve ovo otočni gradonačelnici i načelnici prenijeli su i ministrici regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijeli Žalac koja je prije desetak dana posjetila Primorsko-goransku županiju. Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić kaže da su kritike upućene ministrici Žalac, koju su upozorili na pogubne učinke buduće preraspodjele poreznog novca od kojeg će se glavnina, prema svemu sudeći, ubuduće usmjeravati prema manje razvijenim lokalnim jedinicama, vjerojatno u unutrašnjosti zemlje, rezultirale tek uvjeravanjima da je Ministarstvo regionalnog razvoja u pregovorima s ministrom financija oko prijedloga da se, neko vrijeme, negativni učinci predloženih promjena ublaže kompenzacijskim mjerama.

– Predložene kompenzacije slaba su nam utjeha jer se takve mjere, znamo iz iskustva, redovito ukidaju nakon vremena u kojem služe za amortiziranje nezadovoljstva onih koji ostaju bez prihoda – nastavlja Vasilić te zaključuje da ni u ovom slučaju nemaju iluzije da bi moglo završiti drugačije, piše Novi list.

Facebook Komentari