Hrvatski građani plaćaju najskuplje cigarete u EU-u s obzirom na mjesečna primanja, sad još tri kune više?

“U zadnjih pet godina cijene cigareta rasle su za više od 40 posto, zbog čega hrvatski građani plaćaju najskuplje cigarete u EU-u s obzirom na mjesečna primanja.”

Tri kune po kutiji cigareta, na čiju naplatu kroz porez na rizično ponašanje u korist zdravstva poziva predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, jedina je mjera koja može računati s kakvom-takvom podrškom javnosti. Ostale mjere punjenja zdravstvenog budžeta koje poslodavci predlažu, delimitiranje najviše participacije, skuplje dopunsko osiguranje i uvođenje dodatnog osiguranja, nemaju ni uvjetno prolaznu ocjenu.

Stavovi UPUZ-a o punjenju zdravstvenog proračuna već su poznati, a podudaraju se s planovima ministra zdravstva Milana Kujundžića. Uz porez na rizično ponašanje, koji bi Jurković primijenio samo na cigarete, delimitiranjem najvišeg iznosa participacije od 2.000 kuna poboljšala bi se naplata usluga u bolnicama, posljedično bi rasla cijena dopunskog osiguranja, a dodatni prihod dobio bi se i kroz dodatno osiguranje, nakon što se utvrdi osnovni standard zdravstvenih usluga. Po računici UPUZ-a, kroz nadstandard bi se prihodovalo 200 milijuna kuna, 350 milijuna kuna donijela bi promjena sustava participacije i dopunskog siguranja, a 400 milijuna kuna zdravstvu bi donio porez na cigarete, ukupno milijardu kuna dodatnih prihoda, piše Novi list.

Udruge pacijenata, doktori i opozicija podržavaju samo prvu mjeru, no pitanje je može li dodatni porez na cigarete, s obzirom na rezolutan stav premijera o novim porezima i na jak duhanski lobi, proći u redovima vladajućih. Za zdravstveni fond koji bi se punio iz cijene cigareta zalažu se već neko vrijeme u Koaliciji udruga u zdravstvu, s tim da bi oni početne tri kune kroz tri godine podigli na pet kuna, a prihod nikako ne bi išao u sanaciju duga, nego u zdravstvenu zaštitu. Računaju da bi se tako u prvoj godini prikupilo 1,1 milijardu, u drugoj 1,5 a u trećoj 1,8 milijardi kuna.

“Ne želimo da se taj novac slijeva u HZZO i da se ne zna kamo ide. On se mora trošiti isključivo za zdravstvenu zaštitu”, ističe Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

“To nije loše, ali nije ni dovoljno”, komentar je Danka Velimira Vrdoljaka, predsjednika SDP-ovog Savjeta za zdravstvo. Ni da se na cigaretama namakne milijardu kuna, to ne može pokriti rastući trošak za nove lijekove i nove instrumente koji su 30 do 40 posto skuplji iz godine u godinu, upozorava Vrdoljak. Umjesto delimitiranja participacije, ovaj SDP-ovac rješenje vidi u delimitiranju potrošnje bolnica.

Dodatnom zdravstvenom osiguranju u sustavu javnog zdravstva ne smije biti mjesta, slažu se svi. Kordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) tvrdi kako bi promjene participacije i dodatno zdravstveno osiguranje bili izravni udar na pacijente. Najoštrije se protive i zahtjevima UPUZ-a za uključivanjem svih djelatnosti u sustav participacije, pa i onkologije, ukidanjem dosadašnjeg načina rada obiteljskih liječnika, uvođenjem direktne HZZO-ove naplate u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i direktnim ulazom u bolničku zdravstvenu zaštitu bez preporuke liječnika PZZ-a.

BAT: Ne dolazi u obzir

“Razumijemo da je situacija u zdravstvu kompleksna, ali ne i prijedloge o povećanju poreza na cigarete u državi gdje se preko 20 posto duhanskih proizvoda kupuje na crnom tržištu ili preko granice, čime država godišnje gubi više od milijardu kuna. U zadnjih pet godina cijene cigareta rasle su za više od 40 posto, zbog čega hrvatski građani plaćaju najskuplje cigarete u EU-u s obzirom na mjesečna primanja. Kupnjom cigareta u državni proračun oni već uplate oko šest milijardi kuna godišnje”, odgovor je British American Tobacca (BAT) na prijedlog UPUZ-a, piše Novi list.

Facebook Komentari