Više od 21 000 OPG-ova nema poljoprivredno zemljište

Prijedlog zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u saborskoj je proceduri, a najvažnija novost koja je dosad bila problem za velik broj OPG-ova jest zaštita od ovrha. Donose se i neka porezna rasterećenja, a OPG se definira kao strateška jezgra domaće poljoprivrede. Dobre i loše strane zakona u Studiju 4 analizirali su državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i predsjednik Udruge OPG-ova ”Život” Antun Laslo.

Gotovo 1000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva trenutačno je pod ovrhom. Novim zakonom onemogućena je ovrha nad onim dijelom poljoprivednih resursa koji služe OPG-u za bavljenje poljoprivredom, kao i ovrha nad stambenim objektom u kojem živi nositelj OPG-a i članovi njegove obitelji.

Najveći broj OPG-ova koji su pod ovrhom je u Osječko-baranjskoj županiji. Udruga OPG-ova “Život” inzistirala je da se tim obiteljima pomogne, ali do sada ništa nije učinjeno, istaknuo je Antun Laslo i dodao kako se brojni OPG-ovi koji su već pod ovrhom neće moći vratiti normalanom životu i proizvodnji. Tugomir Majdak odgovorio je kako Ministarstvo poljoprivrede komunicira i s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i drugim bankama kako bi pronašli rješenja za blokirane poljoprivrednike.
Laslo je pak uzvratio da udruga “Život” nije sudjelovala u izradi prijedloga ovog zakona te da mnogi poljoprivrednici i ne znaju da je ovaj prijedlog u saborskoj proceduri. Zakon je potreban za razvoj OPG-ova, ali mi znamo da poljoprivrednici imaju previše posla tijekom dana i nemaju vremena za papiriologiju. Novim zakonom uvodi se dodatna papirologija, pa čak i kazne za OPG-ove koji ih ne ispune. Očito da su ovaj zakon radili pravnici, a ne agronomi koje smo mi nudili Ministarstvu da im pomogne, rekao je Laslo te dodao kako bi željeli prije njegova izglasavanja sjesti za stol kako bi iskristalizirali taj prijedlog i da se on tek nakon toga prihvati u Saboru.

Majdak je odgovorio da se na prijedlogu zakona radilo devet mjeseci i da su sudjelovale razne partnerske skupine te kako je Hrvatska poljoprivredna komora definirala članove povjerenstva. Osim toga, održana su javna savjetovanja i rasprave. Ako ima potrebe za razjašnjavanje određenih pojedinosti, mi smo uvijek otvoreni. U izradi prijedloga zakona sudjelovali su i agronomi, rekao je Majdak.
Laslo smatra kako nije dobro što se prijedlogom zakona u definiciji OPG-a više ne spominju članovi zajedničkog kućanstva koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost jer, ističe, svi članovi obitelji aktivno sudjeluju u radu i pridonose u proizvodnji.

Od 165 tisuća registriranih OPG-ova čak njih 43 posto nema nijednog člana. Teško je to komentirati. Svatko je imao pravo registrirati OPG. Tu je greška napravljena kod registracije i ona će vući posljedice i nakon usvajanja zakona o OPG-ovima. To pokazuje i jednak broj OPG-ova u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, rekao je Laslo. Majdak je dodao da više od 21 000 OPG-ova nema poljoprivredno zemljište te da će novi zakon donijeti transparentan popis OPG-ova te bolju kontrolu proizvodnje hrane.

Facebook Komentari