Evo što se u Sloveniji dogodilo nakon uvođenja eura

U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto.

Ulazak Hrvatske u eurozonu ne bi trebao donijeti povećanje cijena nekretnina – slažu se stručnjaci.
Pristupanje Hrvatske eurozoni očekuje se u idućih pet do sedam godina, ovisno o tome kad će Vlada poslati zahtjev za članstvom u eurozoni, i o daljnim ispunjenjima zadaća koje se od nas traže.
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica napominje kako ne vidi na koji način bi ulazak u eurozonu mogao djelovati na cijene nekretnina, jer su one već izražene u eurima. Efekt ulaska se reflektira na cijenama koje se konvertiraju iz domaćih u eurske, na primjer zaokruživanjem »prema gore«, što onda rezultira rastom troškova života, napominje Tica za Novi list dok nekretnine u eurima već i gradimo i prodajemo, odnosno kupujemo.

Kako se nadovezuje Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, kuna je samo sredstvo plaćanja nekretnina između pravnih osoba, i kad se kupuje kreditom.
»Ne vidim razloga zbog kojih bi cijene nekretnina prelaskom na euro bile mijenjane«, zaključuje Vujović.

Neusklađene plaće

Mojca Kufner, voditeljica Odjela posredovanja i marketinga Zagreb nekretnina Unicredit Grupe ističe da je naše tržište nekretnina već usko vezano za euro.

»Sve prodajne cijene izražene su i sada u euru, analize isplativosti projekata izrađuju se u euru, troškovi gradnje izražavaju se u euru i slično, tako da mislim da samo uvođenje eura neće pretjerano utjecati na tržište nekretnina«, ističe Kufner. Što se same konverzije tiče, napominje, ukoliko bude uvažen postojeći tečaj, to također ne bi trebalo previše utjecati na isplativost postojećih projekata, budući da je u izradi studija isplativosti za projekte korišten euro, uz primjenu, najčešće, srednjeg tečaja HNB-a.

»Ne vjerujem da će i iz tog razloga doći do promjene cijena nekretnina iz tih projekata. Drugo je pitanje što će biti s novim projektima, koji će započeti nakon uvođenja eura, a u slučaju da dođe do značajnijeg povećanja cijena roba i usluga. Ja takvo povećanje ipak ne očekujem«, zaključuje Kufner.

Kufner napominje da bi moglo doći do povećanja cijena novogradnji – ali zbog povećanja plaća radnika koji rade u građevini.

– Na to će investitore i građevinske tvrtke natjerati gola činjenica da za plaće kakve trenutno nude radnicima, u Hrvatskoj više nitko neće htjeti raditi – za isti posao u susjednim europskim zemljama mogu dobiti više puta veću plaću, pogotovo ako su stručni i iskusni.
Samo uvođenje eura ne bi trebalo uopće utjecati na kretanje cijena nekretnina, ni rabljenih, ni novih, osim ako uslijed toga dođe do značajnijih promjena cijena roba i usluga, što bi u srednjem roku moglo posljedično utjecati i na tržište nekretnina, no takav scenarij ne čini mi se izglednim – zaključuje Kufner.

Rasle cijene usluga

U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto.

Prosječna plaća u tolarima tada je imala vrijednost od 810 eura, danas iznosi nešto malo više od tisuću eura. Prema statističkim podacima, u desetogodišnjem razdoblju u Sloveniji su nadprosječno rasle cijene usluga – šalica kave u kafiću poskupjela je, primjerice, za gotovo 50 posto, a piva ili frizerskih usluga, na primjer, za nešto više od 40 posto.

Velik broj namirnica u trgovinama je, međutim, pojeftinio, no zato su cijene nekretnina – rasle. Razlog tome, međutim, leži negdje drugdje.

– Nekretnine, u najvećoj mjeri kuće na selima, koje domaći kupci nisu prepoznavali, postale su zanimljive strancima, koji su ih kupovali za 20-40 tisuća eura. I Hrvatska mora osmisliti kako pomoći vlasnicima da te nekretnine učine privlačnijima, kako bi one našle svoje kupce.

Općine su u tome ključne, jer trebaju osmisliti poticaje kojima će nove ljude, posebno mlade obitelji, privući na selo – kaže za Novi list Jože Podgoršek, predsjednik slovenske podružnice Međunarodne federacije poslovanja nekretninama.

»Potražnja za nekretninama je veća što su i prepreke za kupnju manje«, kaže Podgoršek, dodajući kako će u Hrvatskoj sigurno rasti potražnja za nekretninama od strane građana EU-a treće dobi. U Hrvatskoj se, međutim, moraju u red dovesti previsoke cijene nekih nekretnina koje takve cijene ne zaslužuju, smatra on.

Facebook Komentari