Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a za fiskalnu politiku, gostovao je na N1 televiziji. Tema razgovora bila je – uvođenje eura
Danas je na konferenciji “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj” pojašnjeno koje su to strateške smjernice, koristi i troškovi uvođenja eura.
Hrvatska mora pokazati spremnost u smislu institucija, ekonomskih kriterija… da uđemo u ‘čekaonicu’ za uvođenje eura’, kazao je Žigman na N1.
‘Niska inflacija, stabilan tečaj, javni dug ispod 60 posto… moraju postojati pokazatelji da je ekonomija dovoljno snažna da može prihvatiti euro. Sada postoje. Koliko će vremena do ‘čekaonice’ proći sada je još teško procijeniti’, tvrdi.
‘2020. bismo ušli u ‘čekaonicu’, najavio je danas i premijer, a nakon toga još najmanje 2 godine će proći do uvođenja eura.
Je li ovo odvraćanje pažnje javnosti s gorućih problema države?, upitan je Žigman.
‘To nije razlog, zasigurno. Hrvatska je izašla iz dugog razdoblja krize… postoje sad svi preduvjeti da uvedemo euro. Postoji velika fiksacija u Hrvatskoj prema euru, no dosad kriteriji nisu bili zadovoljeni’, kaže Žigman.
‘Nakon danas predstavljene strategije ide javno savjetovanje, očekujemo reakcije javnosti, akademske zajednice, stručne zajednice, gospodarstvenika… Javna rasprava će biti otvorena nekoliko mjeseci, a onda idu akcije prema ECB-u’.
Podsjetimo, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u europski tečajni mehanizam, odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om.
Govoreći na početku konferencije “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj”, koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanja EU i da je “osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a”.
“Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni”, kazao je Plenković.
“Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)“, naglasio je premijer.
