Možete li vi kao ministar financija garantirati poreznim obveznicima da neće platiti ni lipe duga Agrokora? – Teško je za išta garantirati

Zdravko Marić, ministar financija, bio je gost Dnevnika Nove TV te govorio o nizu aktualnih tema iz gospodarstva, ali i politike.

Oporba pokreće opoziv. Je li vam bar malo lakše da više niste samo vi u fokusu?

Vlada je u fokusu i kao član Vlade gledam i na taj dio. Ali prošli put kad je pokretan opoziv radilo se o meni osobno. Premijer Plenković i dobar dio Vlade je stao iza mene i znamo svi dobro kako je prošlo samo izglasavanje.

Uvjereni ste da ćete imati većinu?

Ma apsolutno. Što se tiče i ovoga procesa po očekivanim uzancama, naravno sve je to sastavni dio demokratske procedure. Na oporbi su mehanizmi da ih pokrenu, ali smatramo, unatoč tome što još nemamo sam prijedlog opoziva, da ćemo sigurno argumentirano odbaciti sve tvrdnje, a s druge strane moram apostrofirati da kada imate ovako kompleksnu situaciju, onda ipak, bez da ikome išta imputiram, malo više konstruktivnosti, vlastitog doprinosa i odgovornosti za ovako kompleksnu situaciju bilo bi svima nama, pa i cijeloj državi više od koristi.

Sve se vrti oko Agrokora. Imate li vi uvid u rad izvanredne uprave Agrokora?

Ja osobno ne. Znate kakva je bila cijela dinamika i sve vezano uz prethodnu temu koju ste spomenuli. Ali Ministarstvo financija i kao kuća i kao svi dijelovi Vlade su uključeni, tako da sigurno imamo svi skupa uvid.

Kakav je, po vama, plan restrukturiranja Agrokora?

Uzevši u obzir sve obveze koje sam danas imao, kroz par dana ćemo svi skupa čuti i vidjeti o čemu se konkretno radilo u mom slučaju. Vidio sam samo temeljem medijskih napisa…

Sve ovo što ste vidjeli, kakav vam dojam ostavlja? Je li dobro?

To je ključni korak koji slijedi. Financijsko i poslovno restrukturiranje koncerna Agrokor i njegovih kompanija je zapravo ključni korak u cijelom ovom procesu. Onaj prvi dio, kada je bio glavni naglasak na osiguravanju likvidnosti kako bi pojedine kompanije dobile dodatna sredstva za funkcioniranje, bio je sigurno kompleksan. Ali ovaj smatram još i važnijim.

Možete li vi kao ministar financija garantirati poreznim obveznicima da neće platiti ni lipe duga Agrokora?

Dosta sam garancija potpisao kao ministar. Teško je za išta garantirati, ali Vlada je od početka vrlo jasno komunicirala da cijelu problematiku i cijeli ovaj proces podržava da se vodi u smjeru toga da ne bude nikakav teret za porezne obveznike. Dakle, Vlada smatra i očekuje da niti trošak financijskog restrukturiranja, niti otplate kredita, niti bilo koji drugi trošak vezano uz Agrokor neće pasti na teret poreznih obveznika.

Kad izdajete državne obveznice imate li možda u ugovoru neku začkoljicu, dogovor s kreditorima da vas premijer Plenković ne može smijeniti?

Takve neke odredbe do sada nije bilo, niti za mene niti za bilo kojeg ministra financija. Inače, u tim ugovorima stoji jako puno odredbi i pogotovo se uzimaju u obzir takozvani čimbenici rizika, koji su investitorima izuzetno važni – što ako dođe do nekakvih opasnosti povrata njihovih ulaganja.

Danas slušamo premijera, kazao je kako će nam rasti plaće, a cijene ne baš toliko. Pa to zvuči fenomenalno. Možemo li uistinu vjerovati da će se tako nešto dogoditi?

Imali smo danas zaista dobru konferenciju i drago mi je da su bili i pojedini predstavnici oporbe. Nisu bili baš svi čelnici, ali bit će prilike o ovoj temi govoriti. Dakle, tema o uvođenju eura ispred nas je. Prije svega da kažemo, da hrvatski građani ne bi mislili da je to već praktički od početka iduće godine, ispred nas je dug put, ali danas smo zajednički, Vlada i HNB, obzirom da smo radili na studiji, odlučili prezentirati je, otvoriti jednu vrstu javne rasprave, da se građanima, općoj i stručnoj javnosti, otvori horizont i perspektive o tome koje su s jedne strane koristi, a isto tako da ne negiramo…

Nismo baš čuli puno negativnih stvari na konferenciji. Sve su to nekako bili hvalospjevi euru.

Pa je, ali moram priznati da puno onih koji nisu sudjelovali na prvom predstavljanju, iz Vlade i HNB-a, ono što sam čuo i od predstavnika gospodarstva, financijskog sektora, akademske zajednice, rekao bih čak i šireg dijela, čuo sam neke od izjava sindikalnih čelnika i HUP-a, uglavnom su afirmativni. Uzevši u obzir visoku euroziranost hrvatskog gospodarstva i društva, ima jako puno argumenata. Koristi koje smo i danas apostrofirali su, najvećim dijelom, ne samo jednokratne nego trajne. Troškovi, ne treba ni njih zanemariti, za građane su uvijek na prvi pogled i u prvi tren oni vezani uz kretanje cijena. Međutim, uzevši u obzir situaciju s ovih osam zemalja koje su zadnjih par godina uvele euro, taj porast cijena je bio na razini 0,23 posto.

Kad se sjetimo Italije, to je bilo puno dramatičnije.

Svako pristupanje ovisi o trenutku u kojem se događa. Hrvatska ima specifičnost, u trenutku kada su mnoge druge zemlje pristupile EU-u i najavile želju da uđu u europsku monetarnu uniju, apetit za proširenje je bio kudikamo veći nego danas. Hrvatska ima nekoliko ekonomskih i političkih kriterija koje je potrebno ispuniti…

Ono što zanima građane koji imaju kredit u kunama, što će biti s konverzijom u euro? Hoće li se to naplaćivati i po kojem tečaju?

Tu moramo odmah biti vrlo jasni: nema nikakve naknade ni dodatnog troška za građane.

Nula kuna?

Tako je. To je rečeno danas i na samom panelu i potvrđeno od predstavnika bankarskog sektora. Bio je gospodin Prka koji je rekao da građani mogu biti mirni, ako i bude kakav trošak ide na teret banaka.

Kad idete s rebalansom i s proračunom?

Ići ćemo paralelno s jednim i s drugim. Rebalans proračuna za ovu godinu, nazvao bih ga opet dobrim dijelom tehničkim jer neće biti probijanja rashodne strane proračuna, činimo sve da to bude ovaj tjedan.

Pohvalili ste se koliko se blagajna odlično puni. Planirate li smanjiti PDV u turizmu?

U ovom trenutku prihodna strana proračuna nakon prvog kruga porezne reforme, gro poreznog rasterećenja smo učinili 2017., ispred nas je samo nekoliko manjih odluka. Podsjetit ću samo na odluku o podizanju praga za ulaz u sustav PDV-a, dobili smo dopuštenje Europske komisije tako da će se 1. siječnja taj prag podići s 230 na 300 tisuća kuna. Tražimo i čekamo još uvijek određena odobrenja po pitanju oporezivanja automobila. Važno je da pod kontrolom držimo rashodnu stranu proračuna, a sav prostor koji stvaramo apsolutno treba biti usmjeren u sljedeći krug poreznog rasterećenja.

MMF nam je dao jasne smjernice. Hoćete li imati snage opet najaviti porez na nekretnine? Dva puta niste imali podršku premijera.

Dugo smo o tom porezu raspravljali, on je praktički bio izglasan u Saboru, ali su neke stvari zaštekale u fazi implementacije. U konačnici je odluka donešena i on je izbačen iz Zakona o lokalnim porezima i od 1. siječnja 2018. nema poreza na nekretnine.

Kad ga ima?

Kao takav, porez do daljnjeg je odgođen.

Što znači do daljnjeg? Smjernice MMF-a, kada ih danas gledamo, ispada kao da se konstantno ponavlja jedna te ista lista koju ne rješavamo?

Slažem se u dijelu, kod poreza na nekretnine je njihov apel da na taj način stvaramo dodatni prostor za rasterećenje dohotka i potrošnje.

To je sve lijepo, ali ljude zanima vremenski. Godina, dvije, tri?

Neki elementi koje smo prepoznali u onom prošlom svršenom vremenu u smislu poreza na nekretnine će vjerojatno biti apostrofirani i na neki način akceptirani u postojeći Zakon o komunalnom gospodarstvu. Međutim, u ovom trenutku je još prerano…

U kojem roku?

Svakako bih rekao da 2018. toga neće biti.

Facebook Komentari