Josipović o Agrokoru: Postoji pitanje zašto ili kako nije prije upaljen crveni alarm u tajnim službama

U Novom danu gostovao je Ivo Josipović, bivši predsjednik RH i čelnik stranke Naprijed Hrvatska.

Što za vas pokazuje kontekst Agrokora?

Da sustav nije, posebno monetarni, najbolje funkcionirao, naravno da ne može svatko znati sve o tim temama, ali postoje institucije koje su trebale reagirati. O krivnji Todorića treba svoje reći sud, ali on upozorava na neke aspekte novog aranžamana o kojem se Vlada mora ozbiljno očitovati. Profesorica Garašić također upozorava na neke stvari. Taj sustav upravljanja je napravljen u vrijeme kada se nije znalo tko su sve vjerovnici, a tu je i primjena anglosaksonskog prava.

Postoji li neki takav pravni presedan?

Ne sjećam se. Možete za neke stvari ugovoriti primjenu nekog stranog prava, u nekim aspektima, ali ima situacija u kojima to ne smijete, primjerice, hipoteka za hongkongošku tvrtku, koja nije vjerovnik, u našem pravu to nije moguće. Volio bih vidjeti kojom je čarolijom sud uknjižio hipoteku na tu tvrtku koja nije vjerovnik.

Što vam je sporno oko ugovora, roll upa?

Pa i ovo što vam kažem je posljedica toga, mislim da je to pitanje za državnog odvjetnika – ne u kaznenom smislu, nego kako je moguće da imamo uknjiženu hipoteku na tvrtku koja nije vjerovnik, to kod nas nije moguće nikakvom čarolijom i volio bih da se objasni, neka odgovore i iz Vlade, kako je to moguće.

Ramljak je nesmjenjiv, ispada.

Odredbe koje su upisane u ugovor zapravo pokazuju da nešto postoji, tu je nešto prije pitanja je li dobro da Vlada ako je nezadovoljna ne bi mogla smijeniti Ramljaka, a vidimo da je i ranije, prije pregovora i samog imenovanja i pitanje je li on bio povjerenik nekog drugog … ne znam, to je sfera magle koju se mora račistiti.

Postavilo se i pitanje jesu li sigurnosne službe trebale pratiti, na početku krize, ali i kasnije, jesu li znale, jete li imali vi kakvih saznanja?

Nikad nisam dobio izvješće službe o tome da se nešto događa u Agrokrou, premda je i pitanje jesu li se te službe tu mogle uplitati. Naime, postoje službe koje su trebale pratiti – HNB, a nije bilo reakcija kakve su trebale biti. Stvoreno je okružje u kojem se Agrokoru vjeruje. A mislim da i vjerovnici moraju razmisliti o tome koliko su odgovorni. Postoji konglomerat krivih procjena i odluka koje nisu samo na strani države, nego i poslovnih partnera.

Smatrate li da se danas sigurnosne službe trebaju time baviti?

U izvjesnoj mjeri da, SOA, imaju mogućnost, a ne samo ovlast da sve društvene fenomene gledaju kroz prizmu nacionalne sigurnosti, no pitanje je što one mogu poduzeti, imaju ovlast da se bave i najtežim oblicima kriminala. Postoji pitanje zašto ili kako nije prije upaljen crveni alarm, ali to je i segment u kojem službe moraju paziti da ne zađu u civilni život bez jasne potrebe. Sada kada gledamo, vidi se da je potrebe bilo, ali često smo u društvu generali nakon bitke.

Facebook Komentari