Englezi analiziraju koje bi države mogle nastati u Europi, misle da je na istoku prva na popisu Istra

Slučaj Katalonije otvorio je i pitanje u kojim bi se još europskim zemljama možda mogla dogoditi slična situacija, odnosno u kojima postoji težnja za većom autonomijom ili pak odcjepljenjem.

Guardian je analizirao u kojim bi se još europskim zemljama mogla ponoviti Katalonija odnosno gdje postoji težnja za osamostaljenjem ili pak većom autonomijom.

Kad je riječ o istočnoj Europi, prva na popisu je – Istra. Kaže, ima 208 tisuća stanovnika, odnosno 4,9 posto od ukupnog broja stanovništva Hrvatske. “Stranka IDS želi veću regionalnu autonomiju i decentralizaciju u cijeloj zemlji, osobito u Istri, regiji koja se proteže do Slovenije, a čije granice nisu bile jasno definirane od raspada bivše Jugoslavije 1991. godine.”

“Referendumi o većoj regionalnoj autonomiji, koji su ovih dana provedeni u Italiji, odličan su europski model koji bi se mogao primijeniti i u Hrvatskoj”, istaknuo je nedavno zastupnik Ivan Jakovčić (IDS-ALDE) nakon što su provedeni referendumi u Lombardiji i u regiji Veneto.

Osim Istre u ovom dijelu Europe samostalnost u Češkoj traži mala neparlamentarna stranka za Moravsku te za Gornju Šlesku u Poljskoj Šleski autonomni pokret. Više od 800 tisuća ljudi proglasilo se Šlesima u popisu stanovništva u Poljskoj 2011. godine, no regija kao takva ima tri milijuna stanovnika. Pokret koji zagovara autonomiju osvojio je 8,5 posto glasova na lokalnim izborima 2010. godine, a Šlesku vide kao zasebnu naciju umjesto da je čine Poljaci, Česi i Nijemci.

Južna Europa najviše podijeljena

Najviše zahtjeva za osamostaljenjem definitivno je u Južnoj Europi, posebno u Italiji. Tu su pokrajine Lombardija i Veneto u kojima je nedavno proveden referendum o regionalnoj autonomiji, a tu su još i Sicilija te Južni Tirol. Nekoliko je pokreta koji za Siciliju traže veću autonomiju ili potpunu neovisnost. Dominantno njemačko govorno područje Južni Tirol pod talijansku jurisdikciju pripojen je krajem Prvog svjetskog rata. Ankete sugeriraju da polovica stanovništva želi odcjepljenje.

U Španjolskoj osim Katalonije odcjepljenju teže i Baski. Baskijski nacionalisti bore se za jedinstvo od 19. stoljeća a borbe su postale manje krvave nakon što je militantna skupina ETA objavila da prestaje s nasilnim akcijama. Baskija je dobila veći stupanj autonomije, no Madrid odbacuje, kao što je to slučaj s Katalonijom, sve daljnje zahtjeve separatista.

U Francuskoj veću autonomiju zahtijeva Korzika, a to traje od 60-ih prošlog stoljeća. Stranka koja se bori za autonomiju ima 24 od 51 mjesta u regionalnom parlamentu.

Škoti vjerojatno idu na novi referendum

U Zapadnoj Europi najizraženije su težnje za osamostaljenjem Sjeverne Irske, Škotske i Walesa od Ujedinjenog Kraljevstva. Škotska je prije tri godine održala referendum o osamostaljenju, a nakon Brexita, premijerka Nicola Sturgeon najavila je da će vjerojatno biti održan novi.

U Belgiji veća prava traže pokreti u Flandriji i Valoniji. Politička stranka Sjeverna Liga u Italiji traži autonomiju ili neovisnost takozvane Padanije.

Najmanje je podjela na sjeveru Europe, gdje neovisnost od Danske traže Farski otoci koji žele biti samostalna država, piše Guardian, prenosi dnevnik.hr.

Facebook Komentari