Novi prijepor: Rusi začuđeni Hrvatskim potpisom protiv njihove propagande i pridruživanjem skupini stvorenoj za informacijski rat protiv Rusije

Hrvatski dužnosnici u kontaktima s ruskom stranom nikad nisu postavljali pitanje niti iznosili bilo kakve zamjerke prema nama u odnosu na navodnu anti-EU ili protuhrvatsku propagandu, te bilo koju drugu informacijsku djelatnost koja bi mogla biti štetna za hrvatske interese, kazao je izvor Večernjeg lista iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu.

Komentar je to na informaciju koju je potvrdilo i hrvatski MVP da je 12. listopada Hrvatska u pismu visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove Federici Mogherini zatražila da se pojača rad na suzbijanju ruske propagande i hibridnog ratovanja. Pismo su, uz hrvatsku ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić, potpisali i šefovi diplomacije Češke, Rumunjske, Poljske, Letonije i Litve, Velike Britanije i Švedske.

Izvor Večernjeg iz ruskog veleposlanstva kaže kako su “začuđeni odlukom hrvatske strane da se pridruži inicijativi jačanja potencijala skupine za strateške komunikacije, koja je bila stvorena za informacijski rat protiv Rusije te iznenađeni da je Hrvatska zapravo “na prvoj liniji sofisticirane i intenzivne kampanje koju provode vanjski faktori”.

– Nama je žao zbog takvog smjera hrvatske strane u vrijeme aktivizacije bilateralne suradnje te nakon pozitivnih rezultata službenog posjeta hrvatske predsjednice Rusiji – dodaje.

Tim je pismom Hrvatska stala na stranu država koje već neko vrijeme javno govore o ruskoj informacijskoj kampanji te su dosad već oformile radne grupe koje “ispravljaju” ruske vijesti.

U Hrvatskoj se do sada o takvim problemima nije ni jednom govorilo. No pismo otvara i drugo pitanje. Slanje pisma manje od tjedan dana prije odlaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Rusiju ponovno otvara nagađanja je li tempirano tako da “pokvari” taj iskorak u relaksiranju odnosa između dviju države.

Iz diplomatskih izvora Večernji doznaje da to nije točno – da se na antipropagandnoj inicijativi radi dulje vrijeme i da to nije vezano uz put predsjednice u Rusiju. Vrijeme kad će pismo biti upućeno diktirala je Federica Mogherini, koja je željela da taj dio posla bude obavljen prije sastanka Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu 16. listopada. Fokus hrvatske strane u “informacijskom ratu” nije toliko Hrvatska koliko jugoistočna Europa – Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija,…

No diplomati s kojima je Večernji razgovarao, a koji su željeli ostati anonimni, kažu kako, bez obzira na to, takvim ponašanjem Hrvatska šalje lošu poruku.

U trenutku kad se pokušavaju postići topliji odnosi s Moskvom i kad se govori o vrlo pragmatičnom dijalogu te fokusiranju na stvari koje ih povezuju, kao što i jest stanje u jugoistočnoj Europi, tajno svrstavanje protiv Rusije daje dva zaključka. Prvi jest da Hrvatska ima dvije vanjske politike – jednu, koju provodi predsjednica, i drugu, koju provodi Vlada. Je li zaista riječ o tome, je li riječ o podjeli uloga na “dobrog i lošeg policajca” ili je riječ (samo) o nekoordinaciji, ostaje otvoreno.

Drugi je zaključak da se Hrvatska pokazuje kao nevjerodostojan sugovornik. Dvije države znaju s kojih pozicija nastupaju i u tom je odnosu Hrvatska determinirana članstvom u EU i NATO-u. Ali dok se predsjedniku Rusije govori kako je Hrvatska zainteresirana za suradnju i ne spominju se – ni njemu ni hrvatskoj javnosti – problemi s ruskom propagandom, Rusiju se u pismu etiketira teškim riječima navodeći da želi “proizvesti nepovjerenje i nezadovoljstvo demokratskim ustrojem, diskreditirati EU i transatlantsku zajednicu” te je se prokazuje opasnim remetilačkim faktorom i u EU i u jugoistočnoj Europi, što nikako nije dobra osnova za bilo kakav dijalog, piše Večernji.

Facebook Komentari