HGK o fiskalnom nadzoru Europske komisije: Potvrda uspješne fiskalne konsolidacije u 2016.

Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu).

Izvješće se odnosi na posljednje četiri godine. Prema navedenom izvješću, deficit je konsolidirane opće države iznosio u 2016. godini -3155 milijuna kuna, odnosno 0,9% BDP-a, dok je u 2015. iznosio -11.210 milijuna kuna ili 3,3% BDP-a. U odnosu na travanjsku notifikaciju, deficit države za razdoblje od 2013. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 59 milijuna kuna manji u 2013. ili 0,05% BDP-a, za 692 milijuna kuna manji u 2014. ili 0,26% BDP-a, za 136 milijuna kuna manji u 2015. ili 0,09% BDP-a te za 398 milijuna kuna veći u 2016. ili 0,1% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog korekcije poreznih prihoda kao i ostalih manjih metodoloških izmjena te zbog uključivanja 13 institucionalnih jedinica u likvidaciji koje su pale test tržišnosti.

Listopadskom je notifikacijom dug opće države u 2016. godini utvrđen u visini od 289,1 milijardu kuna ili 82,9% BDP-a, što je neznatna korekcija (za oko milijun kuna) u odnosu na travanjsku notifikaciju. Za milijun kuna korigirana je i visina javnog duga u 2015. godini, dok je visina javnoga duga u ostalim godinama ostala nepromijenjena, ali su u svim godinama smanjeni njegovi udjeli u BDP-u, zbog korigirane ocjene visine BDP-a.

Prezentirani podaci potvrđuju već znanu činjenicu da je Hrvatska prošle godine uradila osjetan iskorak u fiskalnoj konsolidaciji koji je bio veći od prvotno planiranog. Osim uspješno vođene fiskalne politike, na veličinu smanjenja proračunskog deficita i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u utjecao je i nešto viši rast BDP-a koji je ostvaren u uvjetima kumuliranih povoljnih unutarnjih i vanjskih čimbenika predvođenih učincima uspješne turističke sezone te rastom inozemne potražnje.

U okolnostima rasta domaće potrošnje pri rastu plaća i pozitivnijim kretanjima na tržištu rada porasli su porezni prihodi i socijalni doprinosi, što je omogućilo znatnije smanjivanje proračunskog manjka i nastavak ostvarivanja primarnog proračunskog suficita (u 2016. je primarni suficit opće države iznosio 7959 milijuna kuna ili 2,3% BDP-a).

Tako je u 2016. u odnosu na 2015. godinu zabilježen rast prihoda od poreza na proizvodnju i uvoz za 4,8%, rast prihoda od poreza na dohodak i bogatstvo za 10,4%, rast poreza na kapital od 41,7%, rast prihoda od PDV-a za 4,6% uz rast prihoda od socijalnih doprinosa za 2,6%, što je omogućilo rast ukupnih proračunskih prihoda za 7,6%. S druge strane, na umjereniji rast ukupnih proračunskih rashoda (povećani za 2,1%) znatnije je utjecalo smanjenje kamatnih rashoda za 6,4% zbog smanjenih troškova zaduživanja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Smanjen dug i deficit omogućili su izlazak Hrvatske iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka u lipnju ove godine, a pozitivno su se odrazili i na poboljšanje izgleda u kretanju kreditnog rejtinga.

I u europskim je okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji Hrvatsku svrstavaju kao treću najuspješniju zemlju prema smanjenju udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2016. godini (iza Grčke i Nizozemske, a zajedno s Portugalom), pri čemu je 13 zemalja članica EU ostvarilo veći proračunski deficit od Hrvatske. Istodobno je Hrvatska uspjela dovesti udio javnog duga u BDP-u u silaznu putanju (smanjen za 2,5 postotnih bodova) te prema dinamici smanjenja dijeli sedmo mjesto s Litvom. Visina udjela javnog duga u BDP-u i dalje je previsoka, odnosno znatno viša od sličnih zemalja te viša od Maastrichtskim kriterijima dopuštene granice od 60% BDP-a. Ipak, ohrabruje činjenica da je Hrvatska prema razini proračunskog manjka prošle godine ušla u krug zemalja koje zadovoljavaju Maastrichtske kriterije te da je započeta tendencija smanjivanja javnog duga dinamikom koja omogućuje zadovoljavajuću konvergenciju prema Maastrichtskom limitu.

Rezultati fiskalne konsolidacije u prošloj godini, koji su potvrđeni listopadskom notifikacijom, te nastavak povoljnih kretanja u javnim financijama u prvom polugodištu ove godine upućuju na uspostavu kontinuiteta pozitivnih kretanja u javnim financijama. Time javne financije daju pozitivan doprinos učvršćivanju makroekonomske stabilnosti zemlje gradeći temelje za izgledno poboljšanje kreditnog rejtinga i stoga povoljnije uvjete financiranja države i tvrtki uz istodobno kreiranje prostora potrebnog za nastavak poreznog rasterećivanja tvrtki i stanovništva, analizira HGK.

Facebook Komentari