Azimov nahvalio akciju Predsjednice RH kod Putina

Izvor: N1

Nakon osam sušnih godina i neshvatljivog slobodnog pada do najniže točke u bilateralnim odnosima, službeni posjet hrvatske predsjednice Rusiji mogao bi doista označiti novi početak…

S poštovanjem se odnosimo prema članstvu Hrvatske i u NATO-u i u Europskoj uniji, ali istodobno nam je vrlo jasno da Hrvatska ima svoje nacionalne interese. I u tom smislu htio bih naglasiti da je predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović odlično izložila upravo nacionalne interese Hrvatske. Ona radi u smjeru razvoja pragmatičnih odnosa od obostrane koristi, kaže ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.

I Dmitrij Medvedev pozvao je na pragmatičan, ali još bitnije – redovit dijalog. S ruskim premijerom dogovoren je povratak na mala vrata hrvatskih poljoprivrednika i proizvođača hrane na rusko tržište, sankcijama usprkos. Najžilaviji, oni spremni na dugoročna ulaganja i vremena i novca, nikada nisu ni otišli.

U najrazvikanijem moskovskom trgovačkom centru, u konkurenciji globalnih brandova, dječja kozmetika jedne hrvatske tvrtke. S 13 teško stečenih certifikata ruske države, imaju ih dok god budu prisutni na ruskome tržištu. Hrvatski su proizvodi smješteni na najvišoj polici, onoj u razini očiju, što je u ovdašnjem poimanju stvari najprestižnije mjesto za izloženu robu…
Ne možete doći na dva dana u Moskvu i za dva dana napraviti posao. To se ovdje ne radi. Mora se poznavati jezik, propisi, proces certifikacije, rekao je Miki Stanković iz Milla d.o.o.

Na moskovskom gospodarskom forumu dosad najjača delegacija hrvatskih gospodarstvenika na nekome od predsjedničinih inozemnih putovanja. Trgovinska razmjena između dviju zemalja približila se razini od pola milijarde eura, Rusi žele podizanje letvice i do četiri milijarde… Rusija je još uvijek zemlja u kojoj visoka politika otvara vrata ozbiljnom biznisu. Vladimiru Putinu bilo je bitno čuti od Kolinde Grabar-Kitarović da sukreatori hrvatske vanjske politike na Pantovčaku i u Banskim dvorima podupiru Minski sporazum, unutar Normandijskog formata. Hrvatske ideje o pomoći u reintegraciji Donbasa ruskoj strani nisu, naime, nimalo dobro sjele.

Prema riječima Georgija N. Engelhardta iz Slavenskog instituta Ruske akademije znanosti, stvar je u tome što u Rusiji odavno postoji ustaljena percepcija rezultata rata u Hrvatskoj, rezultata operacije Oluja. Ona je negativna, smatra se da je to bilo etničko čišćenje. Sukladno tome, kad netko predlaže da se to iskustvo prenese u Donbas, u Ukrajinu, koja je tijesno povezana s Rusijom, ljudskim sudbinama, velikom bliskošću itd., to se shvaća kao prijedlog da se provede još jedno veliko etničko čišćenje, da se ljudi protjeraju iz svojih domova u Rusiju, rekao je Engelhardt.

Ako doista političke odnose želimo podići na visoku razinu, što je u interesu i jedne i druge strane, nužno je, ako se već ne mogu poduzeti neki koraci u smislu političkih inicijativa, onda barem sačuvati neutralnost. Pogotovo stoga što Hrvatska prilično lako može to činiti preko struktura Europske unije, mišljenja je Ekaterina Entina s Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodnih odnosa, Visoke škole ekonomije.

Osim međusobnih odnosa, u kojima ima i niz otvorenih pitanja, susretom Putina i hrvatske gošće dominirali su odnosi Rusije s EU-om i s NATO-om, te pitanja globalne sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe…

Anvar Azimov kaže kako je problem Agrokora razmatran samo tijekom radnog doručka. Nije se razmatrao tijekom razgovora u četiri oka. Tijekom tog objeda o tom je pitanju govorio samo predsjednik uprave Sberbanka Gref. Ali Putin je to prokomentirao na sljedeći način: polazimo od toga da će se pregovori nastaviti i da će se naći korporacijsko rješenje.
Engelhardt smatra da je Agrokor za Sberbank bilo vrlo neugodno iskustvo. Jer je to vrlo velika banka koja je pokušavala postupno pojačavati svoju prisutnost u Europi, koja je mnogo investirala u veliku, stabilnu kompaniju. A pokazalo se da to uopće nije tako. I naravno da je to vrlo negativan signal, ponajprije za ruske investitore, dodao je.

Gazprom će ipak i u sljedećem desetljeću biti glavni dobavljač plina za Hrvatsku iz inozemstva. Zarubežnjeft je pristao na plinofikaciju bosanskobrodske rafinerije, nakon što je Dodika primirila tiha ruska diplomacija, pa će Brođani u 2018. prodisati. Tri dana zaredom hrvatska predsjednica pozivala je, pak, Ruse da investiraju u projekte iz kataloga Inicijative triju mora, što baš i nije najbolje primljeno preko Atlantika i na Baltiku…

Teško je govoriti o tome hoćemo li se pridružiti ili ne, ali Moskvi je poslan nedvosmislen signal da ta inicijativa ni u kojoj mjeri nije usmjerena protiv ruskih interesa. To nam se sviđa. Stoga ćemo zauzeti uravnotežen i razuman stav u pogledu razvoja te inicijative, rekao je Azimov.

Na sastanku s poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom još je jednom naglašena potreba zaštite kršćana na Bliskom istoku, a kroz redove i zadovoljstvo domaćina dijalogom između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Pravoslavne u Srbiji oko povijesnog nasljeđa kardinala Stepinca…

Facebook Komentari