Kosor: Hrvatska treba nuditi rješenja u odnosima sa Slovenijom

Slovenski predsjednički izbori i njihove moguće posljedice za buduće odnose s Hrvatskom – tema je emisije ‘U mreži Prvog’. Gostovali su politički analitičar Davor Gjenero, predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, te bivša premijerka Jadranka Kosor. Urednik i voditelj je Zoltan Kabok.

Jelena Mikovčić javila se telefonski iz Ljubljane i kazala je da je ulazak Boruta Pahora u drugi kru iznenađenje jer su mu ankete predviđale pobjedu u prvome krugu. No, on je u sinoćnjem govoru kazao kako je očekivao drugi krug i da zna da se treba boriti do kraja. Dodaje da je jučerašnji odaziv na izbore bio slab, izlaznost je bila oko 43% što mnogi nazivaju rekordnom nezaineresiranošću. Šarec je rekao da je izlaznost mala jer građani od političara ne dobivaju odgovore koji ih zanimaju i politika se ne bavi pitanjima koja njih zanimaju. Uloga predsjednika Slovenije je ceremonijalna i on nema veliki utjecaj na slovensku politiku.

Mikovčić kaže da od 9 kandidata koji su izišli na izbore, analitičari navode kako su neki izišli na izbore samo kako bi testirali poziciju svoje stranke, dobar primjer je Maja Makovec Brenčič, aktualna ministrica obrazovanja iz stranke Mire Cerara. Ako je testirala svojom kandidaturom potporu stranci, onda je rezultat zaista obeshrabrujuć jer je osvojila manje od 2% potpore, što nije obečavajuće uoči parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati sljedeće godine.

Granični spor s Hrvatskom je najistaknutija tema kampanje, to je uvijek aktualna tema u Sloveniji. Velika zaoštravanja tijekom kampanje po tom pitanju nije bilo, Pahor nije želio da mu problem arbitraže uništi izglede za predsjednika. Od početka poziva na kompromis i dijalog, većina Slovenaca smatra da je potrebno razgovarati s Hrvatskom, no samo o primjeni arbitražne odluke. Tema u kampanji bila je i žica na granici s RH, većina se slaže da ju treba ukloniti, vjeruju da bi to zatoplilo odnose s Hrvatskom, kazala je Mikovčić. Nije htjela prognozirati rezultate drugog kruga, kaže da svi Pahoru daju veliku prednost.

Kosor kaže da je drugi krug neočekivan, da joj se čini da je Pahor očekivao pobjedu u prvome krugu. Teško je prognozirati tko će pobjediti, očekuje da bi Pahor, s obzirom na njegovu popularnost u Sloveniji, ipak mogao pobijediti. Radi se o poziciji predsjednika kao i u Hrvatskoj – protokolarna, nema velike ustavne ovlasti. No, predsjednik Slovenije može određene vanjskopolitičke teme usmjeravati, pa tako i odnose sa Hrvatskom, dodaje Kosor.

Gjenero kaže da su istraživanja javnog mnijenja jedno, a izborni rezulatati su nešto drugo. Nije iznenađen da se ide u drugi krug jer ima 9 kandidata, kod tako velikog broja kandidata logično je određno osipanje glasova. Političke stranke su izrazito snažno utjecale u završnici kampanje, njima su od ovih izbora puno važniji oni koji ih čekaju iduće godine – parlamentarni izbori. Tada će politički reljef vjerojatno ostati sličan današnjem, smatra Gjenero. Vrlo duboke transformacije se događaju unutar političkih blokova – Janši je bilo važno pokazati da je njegova stranka još uvijek lider na desnici, a Nova Slovenija koja se sve više merkelovski profilira nije više nadjačala njihovu poziciju. S druge strane, SD unutar sadašnje vladajuće koalicije, nastoji uspostaviti lidersku poziciju, dodaje Gjenero. U drugom krugu prvi puta nema jednog kandidata sa ljevice, jednog sa desnice.

Kovač je komentirao nisku izlaznost, no u drugom krugu očekuje veći izlaznost. U Sloveniji stranke desnice nisu postigle veći rezultat što nije ohrabrujuće za njih. To pokazuje da u drugome krugu imamo dva lijeva kandidata. Nakon drugog kruga moglo bi doći do formiranja saveza Šarec-socijaldemokrati-umirovljenici, očekuje da će desnici biti jako teško. Što se tiče arbitraže, Kovač smatra da su u Sloveniji svjesni toga da neće moći implementirati arbitražni sporazum i to će biti tema do izbora sljedeće godine. Cerar koji je doživio potpo na izborima sada predlaže osnivanje komisije za demarkaciju – Slovenci smatraju da nema alternative pregovorima, čak da smomi i prihvatili arbitražu, opet bismo trebali sjesti za stol i dogovoriti implementaciju u demarkaciju. Taj problem se može rijašiti bilateralno samo na način da budemo zaista ozbiljni i da to riješimo na razini dviju Vlada, no to se neće u kratkom roku moći dogoditi jer je riječ o državnoj granici, kaže Kovač.

Kosor kaže da je situacija i odnosi Slovenije i Hrvatske danas puno bolja nego 2008. i 2009. Najgora dionica odnosa je bila u trenutku kada je Slovenija blokirala pregovore, izgledalo je bez ikakve nade. Tada je bilo gotovo bezizgledno, pozicije su bile drugačije jer je Slovenija bila članica EU-a, a Hrvatska nečlanica sa perspektivom da bi jednom mogla postati članica. Može se naći rješenje ako s obje strane postoji volja i odlučni ljudi u obje Vlade koji će to znati za stolom, u dogovoru riješiti. Pozicija je sada drugačija, bolja, mi smo članica EU-a, nitko nas ne može natjerati da prihvatimo nešto što je u skladu s međunarodnim pravom nevjerojatno i nedopustivo. Kosor smatra da se Hrvatska treba postaviti kao neka vrsta lidera u tim odnosima i krenuti s nuđenjem rješenja, kaže Kosor.

Gjenero kaže da je ponosan jer u hrvatskoj politici imamo ključne kreatore politike koji razumiju hrvatske europske obveze, koji razumiju kontekst članstva u EU-u koji smo postigli zahvaljujući razumnom ponašanju u prethodnome razdoblju. Jedina stvar sa strane EU-a koja nas veže uz brzi dogovor sa Slovenijom je naš pristupni ugovor koji govori o jednoj točkci o diobi ribolovnih zona. Sa ponudom koja je bila na stolu, taj ključni problem prema EU-u je riješen. Naš problem je sljedeći: arbitražni sud je koordinate granice izrazio samo na onom dijelu koji je bio kontaminiran u procesu, a to je razgraničenje u zaljevu, a sve drugo je stvar usklađivanja katastarskih knjiga dviju strana, rada diplomatskih komisija i preciznog rada na terenu, smatra Gjenero.

Kovač kaže da je temeljni problem Slovenije da nema menahizma prisile, da Slovenija nije napravila propust i da nije povrijedila posrazum o arbitraži, ne bi bilo nikakvih mogućnosti u Hrvatskoj da se ospori implementacija sporazuma o arbitraži. Uvjeren je, da Hrvatska nije izišla iz sporazuma, ne bi ispala takva odluka suda. Temeljni problem Slovenije je, nakon što je povrijedila sporazum, ne može Hrvatsku nikako prisiliti na implementaciju odluke arbitražnoga suda.

Sukobi ne neće dogoditi, mi smo dvije susjedne i prijateljske zemlje, članice EU-a i NATO saveza, to bi bilo nedopustivo i toga su Slovenci svjesni. Oni sada moraju govoriti o implementaciji da bi spasio sebe, da bi spasio svoju kampanju za izbore sljedeće godine. Svi slovenski političari moraju govoriti u prilog tomu da je Piranski zaljev slovenski. Ono što je ohrabrujuće je to da je gospodin Janša na neki način otvorio novu mogućnost – ako se neće moći implementirati do kraja godine, idemo pregovorima naći novo rješenje, dodaje Kovač.

Facebook Komentari