DZS objavio brojke Zdravka Marića, kako stoje deficiti, BDP, ali i nešto dobro – primarni suficit

U ovom Priopćenju Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2013. do 2016. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Ovo Izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim internetskim stranicama.

U 2016. deficit konsolidirane opće države iznosio je -3 155 milijuna kuna, odnosno 0,9% BDP-a, dok je u 2015. iznosio -11 210 milijuna kuna ili 3,3% BDP-a. U 2014. deficit je bio jednak -17 033 milijuna kuna ili 5,1% BDP-a te je u 2013. bio jednak -17 517 milijuna kuna ili 5,3% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2016. iznosio je 289 076 milijuna kuna ili 82,9% BDP-a, dok je u 2015. iznosio 289 582 milijuna kuna, odnosno 85,4% BDP-a. U 2014. dug je iznosio 284 183 milijuna kuna, odnosno 85,8% BDP-a, dok je u 2013. iznosio 270 841 milijun kuna, odnosno 81,7% BDP-a.

Veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7 485 milijuna kuna na 3 389 milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2016. godine porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 67,8 milijardi kuna čime su zabilježili porast od 4,8% u odnosu na 2015. Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. prikupljeni su u iznosu 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4% dok su porezi na kapital prikupljeni u iznosu od 14,1 milijun kuna, što čini porast od 41,7% u odnosu na 2015.

Porezni podaci prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e na način da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC metoda).

Osim navedenog, utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda.

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, deficit države za razdoblje od 2013. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 59 milijuna kuna manji u 2013. ili 0,05% BDP-a, za 692 milijuna kuna manji u 2014. ili 0,26% BDP-a, za 136 milijuna kuna manji u 2015. ili 0,09% BDP-a te za 398 milijuna kuna veći u 2016. ili 0,1% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog korekcije poreznih prihoda kao i ostalih manjih metodoloških izmjena.

Osim toga u obuhvat opće države u listopadu 2017., sukladno Priručniku o javnom deficitu i dugu, uključeno je i 13 institucionalnih jedinica u likvidaciji koje su pale test tržišnosti.

U 2016. se bilježi daljnji rast primarnog suficita opće države koji iznosi 7 959 milijuna kuna ili 2,3% BDP-a.

U 2016. godini zabilježen je pad duga opće države od 0,17% u odnosu na stanje na kraju 2015. godine. Udio duga u BDP-u smanjio se za svaku godinu čemu je glavni razlog revizija BDP-a.

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, dug opće države u 2015. i 2016. minimalno je revidiran zbog proširenja obuhvata sektora opće države. Na smanjenje duga opće države u 2016., od 506 milijuna kuna, u odnosu na 2015. utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države. Osim toga, padu duga opće države od 2015. godine doprinosi i smanjenje duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.

Facebook Komentari